Zviždačica Maja Đerek otkriva komu su se i kako dodjeljivali državni prostori

Maja Đerek, diplomirana pravnica, radila je na mjestu direktorice jednog od sektora u tvrtki Državne nekretnine sve do otkaza u rujnu 2020. Danas za HTV-ovu emisiju "Labirint" iz prve ruke otkriva komu su se opraštali dugovi te komu su se i kako dodjeljivali državni poslovni prostori, tko ih godinama uopće nije plaćao...

- Kad sam došla u svibnju 2018. godine, bila sam voditeljica pravne službe za pravnu potporu u poslovanju unutar Sektora pravnih poslova, da bih u prosincu 2018. bila imenovana za v. d. direktorice Sektora za poslovne prostore, započinje Đerek svoju priču u HTV-ovoj emisiji Labirint.

- Otkrila sam da postoje 24 ugovora o zakupu od tadašnjih 150, što je bio izrazito mali broj sklopljenih ugovora o zakupu u odnosu na sve poslovne prostore koji su bili na upravljanju kod Državnih nekretnina. I meni je bilo čudno zašto za ta 24 ugovora nikada nije bio ispostavljen niti jedan račun, dodaje.

- Za ta 24 ugovora zakupnina je iznosila 400 tisuća kuna mjesečno. Drugim riječima, šteta koju je to radilo za Državne nekretnine, a u konačnici i za državni proračun bila je 400 tisuća kuna mjesečno. Kad sam to shvatila, uhvatila me panika, jer nisam znala zašto se to dogodilo, kako je uopće moguće. Kao pravnik znam čitati ugovor i vidim da piše da se s prvim danom potvrde solemnizacijom ugovora moraju izdavati računi, kaže Đerek.

"Ministar je bio jako ljut"

Kaže kako je nakon toga o tome obavijestila svoje nadređene, kao i ministra, odnosno njegov ured.

- Održan je jedan sastanak gdje je bio jedan neugodan ton, ministar je tada bio jako ljut, najviše na moju tadašnju direktoricu Renatu Sabo. Bio je toliko ljut da je tražio da se podnesu kaznene prijave protiv ljudi koji nisu izdali te račune, kaže Đerek.

Kaže i da su zakupnici nezakonito davali poslovne prostore u podzakup i na temelju toga ustvari oni zarađivali, a ne država koja je trebala zarađivati od tih svojih poslovnih prostora.

Od ta 24 ugovora, napominje, desetak ugovora bilo je od tvrtki čiji je vlasnik bio Jozo Brkić. Dodaje da su iza nekih drugih također velikih ugovora, odnosno velikih dužnika, stajali neki drugi ljudi - pa tako je izišao i slučaj ugovora gospodina iz Splita gdje je ostalo 2,3 milijuna duga koji se neće nikada naplatiti. Tu je također tvrtka Usluge Lira koja je bila u Zagrebu u Teslinoj 5, a za koju ju je, kaže, zvao tadašnji državni tajnik u Ministarstvu državne imovine i urgirao za njih.

- Prvo me zvao i rekao da ga je zvao gospodin Jandroković, da se gospodin žali na mene, da zašto sam dala naloge da se njemu ispostave računi sukladno ugovoru o zakupu. To je postajalo sve neugodnije, kaže Đerek.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da u navodima ne stoji da je lobirao, već da se raspitivao. To je i potvrdio.

- Meni se obratio gospodin koji je bio u najmu tog prostora, rekao mi je da plaća najam, a da istovremeno lokal nije spojen na struju. Dakle, nije priveden svrsi. Nakon toga, budući da mi nije logično da se plaća najam ako lokal nije u funkciji, obratio sam se tadašnjem državnom tajniku Katičiću i upoznao ga s tom problematikom, rekao je Jandroković novinarima.

"Na kraju krajeva nitko ne odgovara"

Đerek kaže da je ugovor na kraju otkazala, te da je još otkriven nezakoniti podzakup jer je u dio prostora bez dopuštenja postavljen bankomat.

- Nakon toga sam to poslala na DORH da se provede ovrha. Njemu je s računa skinuto, mislim, negdje oko 240 tisuća kuna, kaže Đerek.

- Znala sam da je direktorica bila upućena u ta 24 ugovora, znala sam da za to zna i naš sektor za financije, kaže. To su, dodaje, većinom bile firme koje su imale 10 kuna temeljnog kapitala, nisu imale nikakvu imovinu.

- I onda se dogodi da vi nemate od koga to naplatiti. Na kraju krajeva nitko ne odgovara jer to je društvo sa ograničenom odgovornošću kod kojih vlasnik ne odgovara za takve stvari, kaže Đerek.

Navodi i kako je Jozo Brkić tada u zakupu imao 26 poslovnih prostora koje je dobio temeljem javnog natječaja, a imao je još dva u kojima je bio bespravno.

- Nakon te moje, ja bih je nazvala, akcije i nakon toga što je odbio platiti dug za većinu tih prostora, njemu su otkazani ugovori i mislim da je ostao na pet ili šest ugovora, kaže Đerek.

"Oko 4 milijuna kuna otišlo je u vjetar"

- Ja sam bila predsjednica povjerenstva za otvaranje ponuda za zakup prostora i inzistirala sam da sve mora biti transparentno, da se sve mora objavljivati na web stranici državnih nekretnina. U lipnju 2020. godine dogodio se slučaj da sam dobila poziv iz ministarstva jedan radni dan prije otvaranja ponuda za zakup da se poništi natječaj za poslovni prostor u Jurišićevoj 5 u Zagrebu, na atraktivnoj lokaciji, negdje oko 90 kvadrata je bio poslovni prostor. Pitala sam zašto, rekli su mi da je ministar dao nalog za isto i da će se taj prostor dijeliti bez natječaja Hrvatskoj pošti. Međutim, ja sam shvatila da je to jako netransparentno i da HP može dobiti bilo koji drugi prostor, a ne onaj koji smo stavili na natječaj i ne na onaj na koji su stranke već uplatile jamčevinu, već su se stranke bile javile na taj natječaj, kaže Đerek. 

Navodi kako je nakon toga direktorica Državnih nekretnina Renata Sabo ušla kod nje u sobu i tražila da poništi natječaj, na što je ona odgovorila kako to nije u njezinoj nadležnosti, već da to može učiniti jedino ona. Bio je to prvi put, dodaje, kad su ona i Mario Banožić, tadašnji ministar državne imovine, a danas ministar obrane, došli u raskorak. Prostor je na kraju dodijeljen HP-u.

- Nakon toga dogodio se slučaj s pečaćenjem poslovnih prostora, gdje sam ja dala nalog da se zapečate dva poslovna prostora u samom centru Zagreba, to je cafe bar Flores, Institut za parfeme i kafić u Dežmanovom prolazu 2. Jedan prostor ima 200, drugi 90 kvadrata, dakle, mogli smo ogromne novce dobiti za državu na natječajima za zakup, kaže Đerek.

Međutim, nastavlja, njezina direktorica i ona isti su dan pozvane kod Banožića.

- On mi je jako zamjerio što sam to napravila, pitao me zašto to radim dva tjedna prije izbora, rekao da on neće dopustiti moj kaubojski način ponašanja, da kako će ljudi uzeti svoje stvari iz prostora... Ja sam uporno pokušavala dočarati o kakvim se korisnicima radi, o korisnicima od kojih je jedan bio šest-sedam godina u prostoru i nije platio niti kune. Međutim, on me nije htio slušati i na kraju je ostao s mojom direktoricom sam. Rekao je: "Ja vam neću narediti, ali vi te pečate morate skinuti", kaže Đerek.

Banožić je optužbe odbacio.

- Maja Đerek uopće nije zviždačica, nego je obična zviždaljka interesnih skupina. Ja sam tu gospođu jednom vidio u životu, to je bilo na jednom sastanku. Do tog sastanka ona se pravila jako nevješta, da ne zna ništa, iako sam dobio jasnu uputu da je ona zapečatila prostor obitelji koju ja uopće ne poznam, nisam nikada imao s njima apsolutno nikakav kontakt, niti sam se susretao, niti išta znam o njihovom poslovanju. Znao sam samo da je u tom trenu zapečaćen prostor gdje Državno odvjetništvo u ime RH vodi parnicu, da je parnica bila višemilijunska i da se bilo kakva aktivnost po pitanju tog poslovnog prostora ne može raditi bez dogovora s Državnim odvjetništvom, rekao je Banožić.

Đerek kaže da je direktorica nakon tog sastanka dala nalog da se prostori otpečate, te da su ti prostori i dan-danas u vlasništvu istih tvrtki, koje su, naglašava, ili otišle u stečaj, ili su brisane. 

- Oko 4 milijuna kuna otišlo je u vjetar, dodaje.

Opomena pred otkaz dan prije ugovora na neodređeno? "To je krivotvorenje isprave"

Otkaz je dobila u rujnu 2020.

- Ja sam cijeli period od kad sam postala direktorica Sektora za poslovne prostore isticala sve te nepravilnosti koje sam zatekla u funkcioniranju sektora. To je bio jedan ogroman nered koji sam ja pokušala riješiti sa svojim kolegama. Problemi su počeli kada sam ukazivala direktorici da određeni ljudi nemaju relevantnu stručnu spremu kojom bi se mogli baviti zakupom poslovnih prostora, da su ti ljudi radili jako velike propuste. Prva osoba koja je bila takoreći moja zamjenica bila je učiteljica religijske kulture i ja jednostavno nisam mogla pravne stvari odraditi s tom osobom, kaže Đerek. 

Napominje da nikad nije dobila odgovor za šest prijava koje je podnijela, te da Sabo na sudu ne želi reći što je s tim prijavama.

- Ono što stoji u mom otkazu je da sam se ja neprimjereno ponašala prema strankama i svojim kolegama. Moja direktorica na sud dostavi e-mailove Joze Brkića u kojima Jozo Brkić mene pritišće da ja njemu storniram dugovanja. Ja se nisam ponašala neprimjereno prema njemu, samo sam mu ukazala na zakonske i ugovorne odredbe temeljem kojih on mora plaćati, a na koje sam ukazivala i svim drugim zakupnicima, kaže Đerek.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je pak da je Đerek dobila redovni otkaz nakon niza opomena i niza internih procesa koje je vodila Sabo.

- Ja ne želim komentirati nešto što je u ovom trenutku predmet sudskog procesa i sudskog spora. Pričekajmo pravomoćnu presudu suda, rekao je novinarima.

Đerek pak ističe kako u njezinom personalnom dosjeu ne postoji niti jedna opomena pred otkaz, niti postoji bilo kakva opomena pred otkaz koju je osobno zaprimila.

- Na neki način te u početku stid da si dobio otkaz. Oni žele dokazati da si ti nešto krivo napravio, kao što je gospodin Horvat rekao da sam ja otkaz dobila zbog kršenja radnog prava. Naravno da poslodavac neće napisati u otkazu da ste vi prijavljivali nepravilnosti i da vas zbog toga otpušta, kaže Đerek.

- Nakon što je počeo sudski postupak zbog nedopuštenosti mog otkaza, u tom postupku je gospođa Sabo dostavila jedan zapisnik s jednog sastanka gdje su ona i predsjednik Nadzornog odbora konstatirali da su meni dali opomenu pred otkaz zbog kršenja etičkog kodeksa. Taj zapisnik je s datumom 29. svibnja 2019. a ono što je najapsurdnije u cijeloj priči - samo dan nakon toga, 30. svibnja 2019. godine, gospođa Sabo meni je zbog rezultata dala ugovor na radno mjesto direktorice Sektora za poslovne prostore na neodređeno vrijeme. Pa vas ja sad pitam kako je moguće da netko nekome daje ugovor na neodređeno vrijeme na radno mjesto, a tvrdi da mi je samo dan prije toga dao opomenu pred otkaz. Ja smatram da je to krivotvorenje isprave i zbog toga sam podnijela posebnu kaznenu prijavu još u svibnju 2021. godine, kaže Đerek. 

- Nakon svih tih dokaza koje sam ja predala, tih 45 priloga, meni bi iskreno bilo jako čudno da se nešto ne dogodi po toj mojoj prijavi, zaključuje.