Mentalno zdravlje mladih: Porast anksioznosti i potreba za podrškom

U Hrvatskoj je sve više ljudi koji imaju problema s mentalnim poremećajima, s njima se suočava i svako šesto dijete. Najčešći poremećaji su anksiozni, depresivni poremećaj, samoozljeđivanje, poremećaj hranjenja. Međutim, prema procjenama, 30 posto dođe kod stručnjaka.

Struka trendove primjećuje zapravo i prije COVID pandemije. Već negdje 2011-2012. godine su istraživanja pokazala da je zapravo u porastu anksioznost, rekla je klinička psihologinja Ela Selak Bagarić, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.

- Iza teškoća u ponašanju vrlo često je zamaskirana jedna depresija. Dakle, kod dječaka se drugačije manifestiraju poteškoće i više eksternaliziraju svoje poteškoće. Ja bih rekla da možda se sada suočavamo s jednim efektom otvaranja rezervoara, rekla je Selak Bagarić.

Prema riječima Selak Bagarić, smanjuje se društvena stigmatizacija kada je riječ o traženju psihološke pomoći.

- Trend češćeg traženja pomoći specifičnost je ove generacije. Imaju puno više izazova, ali su puno više osviješteni u tome da mogu pokucati na vrata i reći dobar dan, ja bih volio razgovarati s nekim. Tako da bih rekla da smo ipak napravili nešto na tome da se smanji stigmatizacija, navela je.

Selak Bagarić ističe društvene mreže kao generator informacija kod mladih i prozor u surovu realnost svijeta.

 - Odrastanje danas i svijet je danas užasno kompleksan. Kroz društvene mreže i svu tu dostupnost informacija i protok informacija koji je puno brži u odnosu na prije, oni se zapravo suočavaju se s jednom surovom realnošću svijeta i nemaju osjećaj da je svijet sigurno mjesto, pojašnjava.

- Trebaju jednu pojačanu angažiranost i zajednice, i roditelja, a na koncu onda i stručnjaka, navela je.

Selak Bagarić: Preopterećenost roditelja izazovima života danas 

- Ljudi daju sve od sebe da bi bili prisutni u obitelji i da bi bili prisutni u odgoju svoje djece. Međutim, isto tako iz kliničke prakse znam koliko su zapravo roditelji opterećeni. Svi mi smo opterećeni izazovima života danas, ustvrdila je.

Ističe, teškoće današnjeg roditeljstva zbog reduciranosti vremena uzrokovanih obvezama.

- Ljudi rade po dva posla. Nemamo više onu podršku koja je ranije bila da su bake i djedovi na raspolaganju. I bake i djedovi i dalje rade. Jako je teško i zahtjevno biti roditelj, pojašnjava.

U kontekstu društvene socijalizacije, napominje važnost kreiranja kvalitetnijih prijateljskih odnosa mladih s vršnjacima.

- Istraživanja pokazuju da oni imaju puno kontakta online, ali zapravo vrlo malo stvarnih dubokih prijateljstava. Moramo im dati nekakve alternative od toga da cijelo vrijeme scrollaju, da su na internetu i da zapravo se udaljavaju od kontakta i od svoje zajednice, objašnjava.

Apostrofira Selak Bagarić, ulogu društva i lokalne zajednice.

- Lokalna samouprava zapravo osigurava besplatne aktivnosti za djecu, sport, umjetnost i tu se djeca prepoznaju i onda puno manje se dokazuju kroz neka neprimjerena ponašanja. Napominje, tako se smanjuje postotak djece koja ulaze u ovisnička ponašanja, ali i delikventna ponašanja. Ali roditelji ne smiju biti sami u tome, zaključuje.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: