Hrvatska međunarodno priznata 15. siječnja 1992. godine
Foto: HTV / HRT
Hrvatska je međunarodno priznata 15. siječnja 1992. Bio je to jedan od važnijih događaja u novijoj povijesti Hrvatske. U Vukovaru će se večeras i sutra svečano obilježiti 31. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i 25. obljetnica završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Pripremljen je bogat program. Iz Vukovara se za Regionalni dnevnik javila Ines Milanković.
Dana 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznatom državom, Domovinski je rat bio u punom jeku. Te je večeri prvi hrvatski predsjednik poručio naciji: Današnji dan. 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu četrnaestoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mre, Drave, Dunava i Jadrana!
Tuđmanov govor u povodu priznanja RH, 15. siječnja 1992.
Hrvatsku je tada priznalo i dvanaest tadašnjih članica Europske zajednice. Ranije su to učinile Slovenija, Litva, Latvija, Ukrajina, Njemačka i Island.
- Sutra se obilježava 25. godišnjica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, tada je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeno okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, rekla je Milanković.
Bila je to, kaže, pobjeda Hrvatske bez oružja i žrtvi.
Program je počeo već danas, organizirane su izložbe i predavanja, a očekuje se i koncert Crvene jabuke.
- Sutra se očekuje predsjednika Republike Zorana Milanovića i druge visoke dužnosnike koji će sudjelovati u programu, izjavila je.
Što Vukovarci kažu na izgled grada i kako gledaju na proces mirne reintegracije?
- Pozdravljam što je to bilo mirnim putem da se izbjegnu dodatne žrtve. Grad kao grad se izgradio, jako malo ima ožiljaka, ali ono što nedostaje kao i u ostatku Hrvatske - posla i ostanak mladih ljudi, rekao je Robert.
- Vidim da ljudi kupuju stanove, dolaze, dobivaju stanove ti mladi ljudi s djecom, ipak je bolje, kazala je Snježana.
- Meni je grad kao grad prelijep, sjećam ga se i otprije rata, dolazila sam na bazen - bio je još ljepši. Nedostaje naroda i druženja, dodala je Ana.
Potrebno je vjerovati u bolju budućnost, ali ide sporo.
- Na nama je svima, posebice na nama političarima da svojim ponašanjem, radom, budemo primjer. Kao što i sam vjerujem u bolju budućnost, ali ide to sve sporo, izjavio je Franjo Orešković, zamjenik vukovarsko-srijemskog župana.
Europski dom Vukovar obilježio 25. obljetnicu mirne reinetegracije
Panel-diskusijom i prikazivanjem dokumentarnog filma "Biram Vukovar", Europski dom Vukovar obilježio je 25. obljetnicu završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, uz poruku da se na promoviranju naslijeđa toga procesa nije dovoljno učinilo.
- Uvijek je nekako u prvom planu obilježavanje vojnih i redarstvenih akcija, ali ne i procesa mirne reintegracije. Mir, čini se, nije dovoljno atraktivan, rekla je scenaristica filma "Biram Vukovar", neovisna novinarka Barbara Matejčić.
Film, nastao u produkciji HRT-a, sadržava svjedočanstva građana Vukovara o razlozima zbog kojih su se vratili ili doselili u grad na Dunavu i kako danas žive u toj multietničkoj sredini.
- O mirnoj reintegraciji ne govorimo dovoljno, niti se o njoj uči u značajnoj mjeri u osnovnim i srednjim školama. Ali, nije hrvatska specifičnost da se mir ne vrednuje niti izbliza kao rat ili vojne operacije. Bila sam u kontaktu s ukrajinskim novinarima i njima je mirno rješenje ratnog sukoba s Rusijom nepojmljivo. Jedino ih je zanimala vojna pobjeda, nikakav sporazumni mir, rekla je Matejčić.
Protagonistica u filmu, Biljana Gaća, mirovna i politička aktivistica, kazala je da se njezina obitelj nakon rata vratila u Vukovar jer je osjetila da taj grad ima perspektivu.
- I ja sam to osjećala, posebice 2009. i 2010. kada su se događale promjene među ljudima. Međutim, danas mislim da nismo napravili dovoljno koraka naprijed, čak u nekim segmentima smo nazadovali, a problem je nedostatak političke volje da nam svima bude bolje, ocijenila je Gaća.
Golema važnost mirne reintegracije
Prema riječima Duška Simića, također protagonista filma "Biram Vukovar", koji se sa suprugom u grad na Dunavu doselio potkraj 1997., Vukovar je njemu i supruzi pružio mogućnosti za bolji život.
- S obzirom na sve što smo prošli, mogu reći da smo zadovoljni, a mir je uvijek bolji od bilo kojeg rata, rekao je Simić.
Izvršna direktorica Europskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić ustvrdila je da se o mirnoj reintegraciji ne govori dovoljno.
- Poznato je da mirna reintegracija nije kod svih bila okarakterizirana kao pozitivan proces, ali sačuvati ljudske živote nemjerljivo je, tu je njezin ogroman značaj, izjavila je.
Panel-diskusiju i projekciju filma "Biram Vukovar" Europski dom Vukovar održao je uz potporu njemačke zaklade "Friedrich Ebert".
U nedjelju na HRT1 u 20:15 pogledajte posebnu emisiju "Međunarodno priznanje Hrvatske i mirna reintegracija".
Branko Nađvinski razgovarat će u studiju s akterima toga vremena i relevantnim sugovornicima te podsjetiti na trenutke koji su bili ključni za priznanje Hrvatske i dovršetak mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!