Oporba: Strategija je popis lijepih želja; Većina: Jasna vizija razvoja

Burnu je raspravu u Saboru izazvala Nacionalna razvojna strategija za idućih deset godina.Zastupnicima ju je predstavio predsjednik Vlade i pritom izrazio nadu da će se o jednom od najvažnijih dokumenata za budućnost države postići konsenzus. No od toga, čini se, ništa. Saborskoj je oporbi predložena strategija, kako kažu, puki popis lijepih želja, koji je preskupo plaćen. Iz HDZ-a sve kritike odbacuju i poručuju da je riječ o realnom i ambicioznom dokumentu.

- Ova je Strategija važna jer prepoznaje izazove s kojima se danas suočavamo, jer pruža perspektivu razvoja Hrvatske u budućnosti, postavlja realne i ambiciozne ciljeve koji će dovesti do veće kvalitete života i poslovanja. Uvažava konkurentske prednosti Hrvatske za razvijanje gospodarstva jer će vodeći brigu o tome da nitko ne ostane po strani pridonijeti ublažavanju posljedica pandemije i prirodnih katastrofa. I na koncu jer je okvir za planiranje i programiranje sredstava iz fondova EU-a i njihovo optimalno korištenje, rekao je premijer Plenković.

- Nije usredotočena samo na gospodarska pitanja, već uključuje društvena, znanstvena pitanja, sigurnosna pitanja, ali i kulturu, znanost, obrazovanje isto tako i pravosuđe kao i javnu upravu i fiskalnu stabilnost, rekla je Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Dok u vladajućoj većini ističu da je strategija realna i ambiciozna, oporba u dokumentu nalazi niz zamjerki. Prstom posebice upire u troškove izrade strategije.

- Samo jedna stranica Nacionalne strategije odnosi se na korupciju, kao da korupcija, posebno ona politička, nije gorući problem u zemlji. Ova jedna stranica košta 230 tisuća kuna, rekao je Peđa Grbin, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.

- Koštao je više od 30 milijuna kuna iako nitko ne zna zašto je taj dokument koštao više od 30 milijuna kuna. I sad kad ga čitam ne vidim razloga za to, istaknuo je Tomislav Tomašević, predsjednik Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.

- Strategija je popis lijepih želja, bez ičeg konkretnog, u njoj nema parametara kojima se može mjeriti uspješnost provođenja, nema rješenja za kronične probleme poput korupcije, kaže Božo Petrov (Most) i pita zašto strategiju nije radila hrvatska struka, nego Svjetska banka.

- Svjetska je banka radila podloge - 16 strateških dokumenata koji su podloge po pojedinim sektorima i koji su točno koštali oko 32 milijuna kuna. 85 posto su financirani europskim sredstvima, 15 posto je bila naša nacionalna participacija,uzvratio je premijer.  Ističe da je autorstvo strategije vladino, a ne nekog vanjskog suradnika.

- Strategija je sustavan i strateški iskorak u odnosu na postojeće dokumente, ne stoje kritike da smo je puno platili, radili su je je hrvatski stručnjaci, novac smo dobili od EU, uzvratio je na oporbene kritike Marko Pavić (HDZ) u saborskoj raspravi o dokumentu koji je predložila Vlada.

Izrazio je uvjerenje da će Vlada biti otvorena za prijedloge oporbe, no kaže da konkretne nije čuo. Samo doskočice i kvalifikacije, ustvrdio je.

Predrag Štromar (HNS) kaže da je Strategija sveobuhvatan i ambiciozan dokument s preciznim popisom ciljeva do 2030., Veljko Kajtazi, s pozicije zastupnika nacionalnih manjina, pozdravlja najavu da će se ustrajati na jednakim životnim uvjetima i jednakim prilikama za sve. Jednim od najvećih izazova do 2030. označava smanjenje rizika od siromaštva.

Dragana Jeckov (SDSS) dodaje pak da je negativa demografska slika jedan od većih izazova na koji se mora efikasno odgovoriti. Smatra da Strategija nije samo lista dobrih želja te da bi, ostvare li se ciljevi iz nje, Hrvatska mogla postati konkurentnija zemlja.

- Na više mjesta se govori u Strategiji da ćemo raditi na rastu izvoza roba i usluga, ali ostaje nejasno kakav je taj omjer i da li se to temelji samo na turizmu, pita Vesna Vučemilović, Domovinski pokret.

- Hrvatski izvoznici su kičma hrvatskoga gospodarstva. Mi ćemo njihov rad i dalje podupirati, nastojati im otvarati puteve da još više pridonose izvozu i rastu hrvatskoga gospodarstva, odgovorio joj je Plenković.

Dio oporbenih zastupnika uvjeren je da Strategija Hrvatskoj ne donosi ništa.

- Proturječnosti, bedastoće, koje su predstavljale nečiji tok, ja bih rekla, ne svijesti, nego nesvijesti jer npr. pišete u istom pasusu da ćete smanjiti prisutnost države u gospodarstvu, ali istovremeno ćete njegov razvoj temeljiti na javnim investicijama, ističe Sandra Benčić, Možemo!.

Premijer Andrej Planković je odbacio tvrdnje da strategija sadrži samo fraze te kritičarima poručio da s nepodnošljivom lakoćom diskreditiraju višegodišnji rad stručnjaka.

- Ovaj dokument je vrlo kvalitetan koji s ponosom predstavljam, dokument koji se radio na temelju stručnog i resornog inputa i temelju javnog savjetovanja, kazao je i preporučio zastupnicima da ga temeljito pročitaju.

Pozornost se tijekom rasprave skretala i na lokalne teme. Tako je Mostov Miro Bulj u sabornicu donio bocu s onečišćenom vodom iz rijeke Cetine kako bi upozorio na zagađenje.

- U moju Cetinu ulazi otvorena kanalizacija iz Sinja i apsolutno ništa se ne poduzima. U Cetinu vam utječe, pogledajte što, cijela Dalmacija ovo pije, premijeru. U rijeku bistru Cetinu. Hoćete li moći riješiti i pomoći, upitao je Bulj premijera.

Plenković ga je uputio da se obrati ministru održivog razvoja Tomislavu Ćoriću.

- Vi u tradicionalnoj maniri uručivanja, bilo papira, aviona ili boca, možete uručiti ministru tu bocu. Sigurno će on to uzeti sa sobom i misliti na Vas dok je bude gledao, kazao je Plenković.

Dok oporba ne bira sredstva, u vladajućim redovima zazivaju konsenzus, a koliku podršku strategija ima - bit će poznato nakon glasovanja u petak.

Na početku ovotjednog rada Sabor se priključio obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja. Minutom šutnje zastupnici su odali počast žrtvama holokausta, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković održao je prigodni govor.

Holokaust označava uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933.-1945.). Tijekom holokausta stradalo je oko šest milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnog broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i pet milijuna pripadnika drugih naroda.