Likvefakcija: Tlo se miče lijevo-desno, na zgradama pukotine

Likvefakcija se događa na cijelom području pogođenom potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji. Potom slijeganje tla može trajati mjesecima, kazao je za HTV-ov Studio 4 Željko Arbanas, profesor geologije na Građevinskom fakultetu u Rijeci. 

- Radi se o procesu u sloju pijeska koji je na dubini od 5 do 15 metara ispod površine. To je pijesak koji je ispod razine podzemnih voda. Kada je taj sloj pijeska potresen, dakle nakon potresa magnitude 6 i više po Richteru, on postaje tekućina. Nakon toga, sloj tla koji se nalazi na njemu, praktično zapliva i uslijed vibracije se počinje micati lijevo i desno. U tom trenutku sloj pijeska i vode je zapravo tekućina pod pritiskom. Tekućina nastoji izaći da smanji pritisak. Ovo što vidimo, kao posljedica likvefakcije, su stošci pijeska, kazao je Arbanas.

Slijeganje tla može trajati mjesecima, do godine dana 

Problem s likvefakcijom je u tome što se cijeli dio, zajedno s građevinom koja je na tom sloju, uslijed vibracija počinje micati lijevo i desno, a javljaju se i pukotine na zgradama, istaknuo je. 

- Nakon završetka potresa predstoji dugotrajni proces slijeganja toga sloja. To slijeganje može negativno djelovati na građevine koje se tamo nalaze. Proces slijeganja je dugotrajan. To znači da može potrajati nekoliko mjeseci, pa čak i godinu dana, što ovisi o tome koja je dubina tla. To je nešto što se događa sada, istaknuo je Arbanas. 

Napominje da ako su zgrade dobro građene, slijegat će se jednoliko, a tada posljedica neće biti. 

- Zgrade se mogu naginjati. Ovdje se dogodilo nekoliko naginjanja. Naginjanje izaziva štetu. Ako je ono preveliko zgrada se ne može koristiti, kazao je. 

Pojasnio je da će se moći odrediti koliko će proces slijeganja trajati tek kada se stručno napravi procjena debljina sloja. 

- Dok se to ne napravi ne preporučuje se graditi niti obavljati veće popravke jer će dodatna slijeganja ljudima izazvati dodatne štete.  

Arbanas: Potrebno je ograničiti područja na kojima se događaju promjene u tlu

Kazao je da je geolozima sada cilj ograničiti područja na kojima se događaju ovakve promjene u tlu, kako bi se dalje eventualno izbjegla opasnost u budućnosti.  

Govoreći o posljedicama velikog potresa u Zagrebu 1880. godine kazao je da je zabilježeno šest likvefakcija. Osim toga, postoje podaci da se likvefakcija dogodila i nakon pokupskog potresa, 1909. godine.

- Od tada se u Hrvatskoj to nije dogodilo, pa je ovo sada jedan novi element kojega je potrebno sagledati, napominje profesor Arbanas. 

Naglašava da se zbog različitog tla javljaju vrtače, a drugačija struktura pogoduje pojavi likvefakcije.