Novi zakon otvara pitanja: tko smije ulaziti u bankovne račune?

20.04.2022.

19:39

Autor: Dijana Kovaček/Dnevnik/HRT

Novi zakon trebao bi olakšati borbu s prekršiteljima zakona

Novi zakon trebao bi olakšati borbu s prekršiteljima zakona

Foto: Dnevnik / HRT

Hoće li uskoro bankovnim računima tvrtki i građana moći pristupiti i Državno odvjetništvo, carina, policija i Porezna uprava, a ne, kao dosad, samo Ured Ministarstva financija za sprječavanje pranja novca? Naime, prema europskoj direktivi, priprema se zakon kojim bi se, uporabom financijskih informacija, pomoglo u otkrivanju i sprječavanju teških kaznenih djela. No mnogi se pitaju je li se pretjeralo s brojem institucija koje bi imale pristup računima u bankama te je li moguća zlouporaba podataka.

Novi zakon trebao bi olakšati i ubrzati borbu državnih institucija s prekršiteljima zakona, bilo da je riječ o utaji poreza, pranju novca ili drugom financijskom kriminalu. Tako će uz Ministarstvo financija lakši pristup bankovnim podacima dobiti DORH, policija i carina.


- Tu ne govorimo apsolutno o stanju i prometu na računu, nego samo informacijama o stvarnim vlasnicima računa i sefova i ovlaštenicima. Sve s ciljem da bi se olakšale istrage i eventualni kazneni progon i sprečavanje samih djela, rekao je Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija. 


U SDP-u podržavaju Europsku direktivu, ali smatraju da je Vlada preširoko odredila broj institucija koje bi imale pristup bankovnim računima.


- Sigurno da ćemo, kad taj zakon dođe u parlament, utvrditi može li se taj broj institucija smanjiti. Zašto? Da bi se jednostavno smirili građani jer građani žele zaštitu da se njihovi podaci ne zloupotrebe, rekao je Boris Lalovac (SDP).

Problem koji se javlja u praksi je da iz institucija određene informacije izlaze van

Dijana Kladar

Tijela koja progone prekršitelje zakona trebaju imati uvid u podatke građana, i to nije sporno, kaže savjetnica za potrošačka pitanja Dijana Kladar. No zabrinjava je propusnost institucija i zaštita osobnih podataka.


- Problem koji se javlja u praksi je da iz takvih institucija određene informacije izlaze van. Znači, vrlo često ste svjedoci da postoje istrage i tajni postupci koji uopće nisu javni, a u medijima odjednom izađu informacije koje su tajne, kaže Kladar.


Iako su državne institucije načelno prihvatile pravila o zaštiti osobnih podataka, kaže Kladar, u praksi se ona često ne poštuju.


- Razlog tomu je da oni ne mogu dobiti novčanu kaznu, kaže Kladar.


Javna rasprava o novom zakonu trajat će do 29. travnja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!