"Gotovo da ne možete napisati povijest mjesta, a da ne spominjete Rome"

U Zagrebu je održana međunarodna konferencija Društva za proučavanje kulture i povijesti Roma. Društvo je to koje okuplja eminentne svjetske stručnjake koji svojim istraživanjima dokumentiraju prisutnost Roma u svim aspektima života s posebnim naglaskom na njihov jezik i kulturu. Ove godine na konferenciju se odazvalo više od 100 izlagača iz Hrvatske i svijeta. O kojim temama se razgovaralo otkriva Hana Gelb. 

Gipsy Lore Society društvo je nastalo 1888. u Edinburgu, u Velikoj Britaniji. Tada, a i danas okuplja znanstvenike i one koji se žele baviti romskom poviješću, kulturom, jezikom. Svojim djelovanjem pokušali istraživanja o Romima prenijeti središnjoj znanstvenoj javnosti.

- Ono je kroz svoje povijesti doživjelo puno mijena, od toga da je središnjica bila u Americi, pa sad se prebacilo u Europu, i danas je u Bratislavi. Okupljalo je itekako jako puno znanstvenika, a u povijesti je imalo i kritike da je bilo vrlo paternalističko prema Romima, dok u zadnjih 30-40 godina i ono je promijenilo svoj smjer i uključilo je više Rome u svoju aktivnost. Na neki način je postalo partner, a ne pokrovitelj romskoj znanosti, rekao je Danijel Vojak, organizator, Institut "Ivo Pilar".

- Sudjelovala sam u oživljavanju ovoga društva 1976., u Nwe Yorku, sredinom sedamdesetih. Britanski ogranak bio je odumro, a mi smo oživili društvo u New Yorku i postupno ga pretvorili u međunarodnu organizaciju, istaknula je Carol Silverman, profesorica, Sveučilište Oregon.

Domaćini ovogodišnje konferencije društva su Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za istraživanje migracija i Savez Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara". Sudionici na sveučilištima predaju romski jezik, običaje i kulturu. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu još je 2012. na Katedri za indologiju pokrenuo romske studije. No, s istraživanjima se počelo znatno prije.

- Ta nam izložba pokazuje da je zapravo iznenađujuće koliko su studiji Roma, ozbiljni studiji, stručni studiji Roma, u Hrvatskoj dugo zastupljeni. Znači, počinjemo zapravo od prije 230 godina, kad je Ivan Filip Vestin, koji je bio u Indiji misionar, napisao svoju knjigu o putovanjima po Indiji u kojoj je stručno opisao Rome i koji je bio jedan od prvih europskih stručnjaka, lingvista, koji su izravno primijetili indijsko podrijetlo romskoga jezika. Jer su prije toga mislili, kao što i sam naziv Gipsy govori da su iz Egipta, kako se mislilo prije. Međutim, Vestin je prvi uočio i jasno dokazao i pokazao da je romski jezik indijskoga podrijetla. Tako da počinje recimo prije 230 godina, ali onda kroz izložbu se vidi također kako su se romski studiji razvijali tijekom 19. stoljeća, 20. stoljeća, i onda danas kada imamo zastupljene romske studije, navodi Ivan Andrijanić organizator, Filozofski fakultet u Zagrebu.

Danas gotovo ne možete napisati povijest jednog sela, grada ili šire regije, a da u to ne uključite povijest onih koji su ondje živjeli, a među njima su i Romi.

- Romi koji su naselili ovo područje najkasnije u drugoj polovici 14. stoljeća, a vjerojatno su bili prisutni i ranije, posebno na području Dalmacije, slijedeći put svile naseljavanja Roma u Europi tada, u 14. stoljeću, pa do danas. Oni su postali integrativni dio posebno seoskih, ruralnih sredina, ali tako i gradova. Oni su svojom glazbom, kulturom, obrtničkim umijećem u obradi drveta, metala i tako dalje, jako doprinijeli razvoju i hrvatske kulture i hrvatskog obrtništva. I zato ja kažem: danas gotovo da ne možete napisati povijest, monografiju jednog grada, jednog sela, jedne regije, a da ne spominjete i Rome, i njihovu kulturu, povijest i doprinos razvoju određene zajednice, dodaje Vojak.

Možda je manje poznato da Romi žive u svim dijelovima Sjeverne i Južne Amerike. I na tom su kontinetu zastupljeni Romi iz gotovo svake podgrupe tog naroda. Velik broj stanovnika Amerike osobno ne poznaje nijednog Roma, nego imaju neku imaginarnu sliku o toj zajednici.

- Romi su rašireni, ali se sastaju po kućama ili starijim četvrtima. U SAD-u su se uspeli i iznad srednje klase, ali to ne znači da je diskriminacija nestala. I neki poznati romski glazbenici suočavaju se s diskriminacijom čim siđu s pozornice. Nažalost, predrasude ostaju i kad se uspnete na društvenoj ljestvici, rekla je Silverman.

Kad je nešto znanstveno utemeljeno i kada ima istraživačku, znanstvenu podlogu, onda je svima to mnogo lakše prihvatiti. Ljudi su skloni reći: "Pa evo, stoji znanost iza toga", smatra Maja Grubišić.

- Suradnja sa znanstvenicima je jako bitna za romsku zajednicu, zato što sama romska zajednica u Hrvatskoj nema takva značajna znanstvena istraživanja koja bi provodili sami Romi ili romske organizacije. Tako da je tu Kali Sara, rekla bih, jedinstvena, koja se uključila i u znanstveni dio i zaista je neka poveznica i s društvom, ali i s ostalim znanstvenim institucijama, jer u Gipsy Lore Society sudjeluju Romi i ne-Romi, naglasila je Maja Grubišić, organizatorica, Kali Sara.

Jedno od takvih istraživanja, koje provodi skupina znanstvenika u kojoj su, osim članova Kali Sare, i znanstvenici Instituta "Ivo Pilar" i Instituta za istraživanje migracija, bavi se romskim običajnim pravom.

- Postoje ljudi koji znaju na koji način funkcionira to romsko običajno pravo, romski sud, i ono zapravo u mnogim elementima je jako važno zato što se unutar romskih zajednica mnoge stvari mogu riješiti upravo preko romskog običajnog prava i romskoga suda, koji je unutar same zajednice. Mislim da je zato jako važno da se očuva to romsko običajno pravo i zato je važno istraživati to običajno pravo i samu povijest tog prava i ono što je ostalo sačuvano do danas, ističe Filip Škiljan, organizator, Institut za istraživanje migracija.

- Cilj nam je zapravo s jedne strane, sačuvati tu vrijednost romskog običajnog prava koje je daleko doprinijelo očuvanju romskog identiteta; s druge strane pokazati da je to zapravo  jedan sustav koji nije ni u čemu sukobljen s pravnim sustavom Republike Hrvatske ili bilo koje države gdje Romi žive. I na kraju da se radi o zapravo kulturnoj baštini, zaključuje Grubišić.