I dalje se najviše štedi u bankama, no trendovi se ipak mijenjaju

Osim štednje u bankama, građani imaju sve više mogućnosti za ulaganja, što je potaknuto novim mogućnostima na tržištu kapitala, o tome je u Dnevniku govorila voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK Vanja Dominović.

- Kao i prethodnih godina depoziti građana koncentrirani su u sedam jadranskih županija i u gradu Zagrebu. Na njih otpada čak 70 posto svih depozita, a na preostalih 13 kontinentalnih županija otpada 30 posto depozita. Ti trendovi primijećeni su i u prethodnim godinama, rekla je Vanja Dominović.

I dalje se najviše štedi u bankama, no trendovi se ipak mijenjaju.

- Štednja u bankama i dalje dominira u ukupnoj financijskoj imovini hrvatskih kućanstava, no od 2023. raste udio dužničkih vrijednosnih papira. To je počelo nakon prvog izdanja državnih obveznica za koje su građani pokazali veliki interes. Nakon toga bilo je 16 izdanja i bilo je više od 340 000 upisa građana, što pokazuje interes za ovaj oblik ulaganja, navela je.

Banke su nakon tog prvog kvartala 2023. povećale kamatne stope na oročenu štednju, međutim te su stope i dalje ispod prinosa koji donose državni vrijednosni papiri. 

Onima koji  bi se htjeli odmaknuti od banaka i prepustiti se izazovima tržišta kapitala, iznijela je nekoliko preporuka.

- Ponajprije trebamo sagledati kolika sredstva su nam na raspolaganju za ulaganje, zatim pogledati koje ciljeve želimo ostvariti, u kojem vremenskom horizontu i ono što je najvažnije - kolika je sklonost preuzimanju rizika, poručila je.

Objasnila je to na primjeru dvogodišnjih državnih obveznica. 

- One su primjerene za one građane koji su sigurni da im sredstva neće trebati prije dospijeća. Ako im sredstva trebaju prije, moraju biti svjesni da postoje određeni dodatni troškovi vezani uz brokerske usluge. Jednako tako može se dogoditi da neće vratiti sva uložena sredstva jer se obveznica prodaje na tržištu, rekla je. 

Financijska pismenost mladih kontinuirano raste

- Prema istraživanjima koja provodi HANFA, vidimo da financijska pismenost mladih kontinuirano raste, oni imaju određena znanja i bolje poznaju bankarske usluge, rekla je Dominović.

Ipak, upozorila je da mladi iako koriste nebankarske financijske usluge, nemaju dovoljna znanja o njima. 

- Nisu baš skloni štednji, više im je privlačna potrošnja, a ako štede, onda sredstva drže kod kuće. Pokazuju određeni interes prema kriptoimovini, ali vidimo da nemaju dovoljna znanja i nisu svjesni svih rizika koji se povezuju s ulaganjem u kriptoimovinu, upozorila je.