Talijanski virolog: Virusu nije cilj ubiti domaćina, no to se može promijeniti

19:34 / 16.12.2021.

Autor: Branko Nađvinski/Dnevnik/HRT/IMS/D.D.

"Vidjet ćemo hoće li omikron postati dominantan soj"

"Vidjet ćemo hoće li omikron postati dominantan soj"

Foto: Dnevnik / HRT

- Virusu zapravo nije krajnji cilj ubiti svog domaćina, znamo da je takav bio slučaj sa SARS-om i MERS-om, međutim to se može i okrenuti zato što kod virusa koji je zarazniji i brže se širi ne znamo zapravo na koji će način utjecati na oboljele kada zahvati velik broj stanovnika. Znamo koliko je bilo umrlih u prvom i drugom valu, a znamo i kakve su bile pandemije u prošlosti, ističe prof. dr. sc. Giorgio Palu, virolog i mikrobiolog, ravnatelj talijanske Agencije za kontrolu lijekova, u Dnevniku HTV-a.

Širenje omikrona

- Prvi podaci koji dolaze iz Južne Afrike, ali i neka istraživanja koja se trenutačno provode u Njemačkoj pokazuju nam da treća doza cjepiva doista može dati zaštitu na razini od 80 posto, to su točni algoritmi koji konkretno pokazuju, međutim još je prerano da to kažemo sa sigurnošću, izjavio je prof. dr. sc. Giorgio Palu, virolog i mikrobiolog, ravnatelj talijanske Agencije za kontrolu lijekova.

- Zbunjuje situacija u Južnoj Africi, ondje je ljeto, količina vlage je visoka, populacija je mlađa pa se može bolje boriti protiv svakog virusa, ali isto tako u Južnoj Africi je niska procijepljenost, samo 25 posto. To je puno u odnosu na ostatak Afrike, međutim još je ta razina procijepljenosti niska, i sad se čini da su oblici bolesti blagi i usporedivi s običnom prehladom, no još ništa ne znamo, vidjet ćemo hoće li omikron uopće postati dominantan soj, naglašava Palu.

Virusu zapravo nije krajnji cilj ubiti svojeg domaćina čovjeka jer se tako prekida put širenja. Na pitanje je li omikron krenuo tim putem, brzo se širi, a izaziva lakše posljedice, talijanski virolog je odgovorio da se slaže i rekao je da je to osnova virologije.

- Virusu zapravo nije krajnji cilj ubiti svog domaćina, znamo da je takav bio slučaj sa SARS-om i MERS-om, međutim to se može i okrenuti zato što kod virusa koji je zarazniji i brže se širi ne znamo zapravo na koji će način utjecati na oboljele kada zahvati velik broj stanovnika. Znamo koliko je bilo umrlih u prvom i drugom valu, a znamo i kakve su bile pandemije u prošlosti, ističe prof. dr. sc. Giorgio Palu.

Obvezno cijepljenje - da ili ne?

- Ono što bi trebalo postići jest jedinstven pristup na razini cijele Europe. Nema smisla da Austrija uvede obvezno cijepljenje, Njemačka to ne učini, a Italija ima neki svoj način. Ja sam u Italiji predložio da se uvede obvezno cijepljenje za određene skupine zaposlenika, prije svega to su javni službenici, policajci, isto tako profesori, jer su to ljudi koji rade s veliki brojem naših stanovnika na dnevnoj razini, tako da nema smisla da oni ne budu cijepljeni. Mutacije virusa nas zabrinjavaju i ne možemo znati na koji će se način situacija razvijati, zato je važno imati jedinstven pristup, kaže Palu.

- Najvažnije je slušati znanost, no problem je što ni znanost nema sve odgovore u ovoj situaciji. Kad bih se stavio u njihovu situaciju, morao bih donijeti odluke na dnevnoj razini, ipak je tu rizik od velikih katastrofa. Odgovornost je na političarima, oni moraju odlučiti, dodao je talijanski virolog.

O "booster" dozi

- Služimo se cjepivima koja su učinkovita i koja su bila učinkovita protiv onog osnovnog soja koji se pojavio u Wuhanu. No danas je taj soj nešto posve drugo, to je omikron i borimo se protiv njega. Savjetujem da se cijepimo "booster" dozom koja nas dalje može štititi od svih sojeva na najvišoj mogućoj razini, međutim moguće je da to neće biti slučaj u budućnosti, naglašava prof. dr. sc. Giorgio Palu.

Kako je nastao virus

Na pitanje može li se sa sigurnošću reći da ovaj koronavirus nije ciljano dizajniran u nekom laboratoriju pa onda slučajno ili čak namjerno pušten, Palu odgovara kako postoje dvije mogućnosti.

- Moguće je da je virus prešao sa životinje na čovjeka, ne znamo kako, ali da se to dogodilo prirodnim putem, a druga je mogućnost da je on doista razvijen u samom laboratoriju. No unatoč tome što znamo da je to virus koji napada šišmiše, moguće je da je on kao virus koji dobro poznajemo isto tako razvijen u laboratoriju. Je li on slučajno pobjegao, ne znamo, ja mislim da to nije bilo namjerno, zaključio je prof. dr. sc. Giorgio Palu, virolog i mikrobiolog.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!