Mljekari se okreću ratarstvu

Broj proizvođača mlijeka u Hrvatskoj zabrinjavajućom brzinom pada. Samo u Zagrebačkoj županiji u odnosu na 2017. godinu njihov se broj prepolovio. Problem je niska otkupna cijena. Mljekarska industrija od proizvođača litru mlijeka kupuje za oko 33 centa, a na policama trgovina je i 4 puta viša. 

U staji obitelji Klasan prije pola godine nalazilo se dvadeset krava, no jednostavno su morali prelomiti. 

- Bili smo zadovoljni s tim i spremni smo bili svaki čas proširiti, ali taj posao je propadao iz godine u godinu, dok nije propao do kraja. Cijena mlijeka je padala, rekao je Vladimir Klasan. 

Svakoga su dana proizvodili do tristo litara mlijeka, ali raditi s gubitkom i zaduživati se za njih nije bilo opcija.

- Vi dobijete dnevno za tristo litara mlijeka šesto kuna, a gdje je struja koja je otišla gore, voda, sijeno koje morate pripremiti za cijelu godinu i sve ostalo, kazao je Luka Klasan. 

Tu je još gnojivo, zaštita, gorivo, sve je višestruko poskupjelo, a otkupna cijena ostala mizerno niska. Proizvođači, kažu, nemaju alate kako bi natjerali prehrambenu industriju da ih pošteno plati.

- Mislim da se premalo cijeni proizvodnja mlijeka i mislim da nema budućnosti, dodao je Vladimir Klasan.

U županiji se na 1600 gospodarstava uzgajaju goveda. Od toga samo njih 250 isporučuje mlijeko, što je pad za više od 50 posto.

- S jedne strane imamo koncentraciju i povećanje broja krava i proizvođača s većim količinama, ali imamo napuštanje proizvodnje mlijeka i govedarstva od malih proizvođača. Oko 60 posto je onih koji drže do šest krava, a to znači da su oni najranjivija skupina, izjavio je Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, Zagrebačka županija.

Obitelj Vinojčić jedina još u selu drži krave. Kažu, ne žele poslovati s otkupljivačima, nego sve što proizvedu prodaju na kućnom pragu. Od mlijeka proizvode sireve i druge mliječne proizvode, daju mu dodanu vrijednost i od toga žive. 

- Poljoprivreda bi trebala biti neka primarna djelatnost, kod nas to sve ispada da je nešto iz ljubavi iz ovoga iz onoga. Ne znam, bojim se da će kroz dvadeset do trideset godina krave i domaće životinje moći vidjeti samo u Zoološkom vrtu, kazao je Kristijan Vinojčić. 

Mnogi mljekari sad su se okrenuli ratarstvu. Cijena mlijeka morat će kad-tad porasti, no svi su uvjereni da neće privući nove proizvođače. 

Iz Vladislavaca se za središnji Dnevnik HTV-a javila Ana Vulić. U Hrvatskoj je, prema informacijama Ministarstva gospodarstva, prošle godine oko 500 mljekara potpuno odustalo od proizvodnje. To je otprilike 15% godišnje. Jedan od onih koji razmišljaju o napuštanju mljekarstva je Ivica Kruljac. 

- Država je kroz poticaje učinila mnogo i hvala im na tome. Međutim, u nekim se trenutcima država i prerađivači prema nama ponašaju kao maćeha, a ne kao majka. Cijena mlijeka je slaba i ne znam kako da nastavimo u ovim uvjetima. Državno poljoprivredno zemljište je naš osnovni resurs, sredstvo za rad. Mi smo i bez toga ostali. Mislim da država tu nije napravila koliko je mogla. Žalili smo se ministarstvu, županiji i Državnom odvjetništvu i nismo uspjeli, rekao je Kruljac.