Tihi pomor pčela zbog nesavjesnih ratara i pesticida

11.05.2022.

17:40

Autor: Sani Lukić/Regionalni dnevnik/IMS/HRT

Pčele

Pčele

Foto: HRT / HTV

Za razliku od Međimurja, u Koprivničko-križevačkoj županiji nije bilo pomora pčela zbog trovanja. No koprivnički pčelari upozoravaju na dio nesavjesnih ratara koji i dalje, unatoč zakonskoj obvezi, ne najavljuju prskanje svojih usjeva zaštitnim sredstvima, što bi pčelarima omogućilo da na vrijeme zatvore košnice s pčelama.

Živo je u pčelinjaku predsjednika Pčelarske udruge "Lipa" Zdenka Lončarića pokraj polja uljane repice nadomak Koprivnice. Kaže, stanje je uobičajeno. Nije dobio ni prijave ostalih članova udruge o pomoru pčela. Tihog pomora pčela uvijek ima, zbog pesticida, ali ne onakvog kakav je zabilježen u Međimurju.

Sve se žuti od uljane repice u cvatu, no ne znamo je li tko pocrvenio od srama zbog toga što nije obavijestio pčelare o tretiranju ratarskih površina. Čast iznimkama.

- Na području županije djeluje oko 5000 poljoprivrednika, od toga njih 2000 siju uljanu repicu. Međutim, mali broj odgovornih je postupio sukladno zakonu i obavijestio udruge odnosno povjerenike na našem području, upozorava Lonačić.

Apel na svijest i savjest ratara

I županijski povjerenik za evidenciju pčelara Miroslav Vrban apelira na svijest i savjest ratara za koje zna da su katkad u vremenskom tjesnacu pa ne stignu na vrijeme tretirati svoja polja.

- Konkretno kod uljane repice znamo da je taj repičin sjajnik fama koja se napravila. Međutim nije repičin sjajnik tako velik problem. Tretiranje same repice uvijek bi trebalo biti prije same cvatnje s obzirom na to da repičin sjajnik ode u cvat i on je oprašivač, kaže Vrban.

Upozorava kako bi trebalo analizirati što se sve upotrebljava u tretiranju usjeva, odnosno da bi trebalo upotrebljavati samo one pesticide koji imaju aktivnu tvar sa što kraćim rokom djelovanja. Tako bi se spriječilo trovanje pčelinjih zajednica i unošenje u košnicu, dodaje.

Kontrolirati tko, kada i čime tretira usjeve

Odnedavno je u primjeni i novi zakon o održivoj uporabi pesticida, koji uključuje i Fitosanitarni informacijski sustav koji bi trebao donijeti više reda. No Zdenko Lončarić boji se da bi moglo zapeti u primjeni.

- Prijedlog je, na primjer, da vlasnici prije nego što idu u tretiranje svojih površina određenim pesticidima, da ispune određeni obrazac u tom programu i da se ta informacija mailom proslijedi. Da se vidi tko će špricati, gdje i kada i koji bi pčelari bili u zoni zahvata, kaže.

Iako šteta od mraza još nije isključena, dobra je vijest da je bagrem u odličnom stanju pa bi se ponegdje i nakon gotovo pet godina napokon mogla ostvariti dobra bagremova paša.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!