Iako su svi obećavali da poskupljenja neće biti, ona su stigla s prvim danima 2023. Ključno je pitanje tko lovi u mutnom i kako to spriječiti. Jučer su trgovci bili na razgovoru u Vladi, a danas su na ta pitanja odgovorili gosti emisije "U mreži Prvog".
Ministar gospodarstva tvrdi da Vlada ima alate za borbu protiv trgovaca koji su prevarili građane, trgovci odgovaraju da nisu krivi i šokirani su prijetnjama ministra. Ugostitelji ističu da su trgovci digli cijene i da za to imaju dokaze, a građani najavljuju bojkot trgovina i odlazak u kupnju u susjedne države.
- Osnovni cilj Vlade je zaštititi standard građana i mi jesmo poduzimali niz mjera i alata i prije, od kolovoza smo uveli četiri različita mehanizma da bismo iskazali i pratili kretanja cijena kako u kuni tako i u euru. Imali smo obveze dvojnog iskazivanja, mehanizme poput etičkog kodeksa, praćenja cijena s Državnim zavodom za statistiku i s udrugama potrošača, mogućnosti za stvaranje crne liste, u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" rekao je Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.
- U svakom slučaju Vlada neće dopustiti primijećene aktivnosti koje ne vode u pravom smjeru i ponovno kažemo - Vlada će osigurati svim svojim mjerama i mehanizmima da se spriječi ovakvo nepošteno trgovanje i trgovačko ponašanje, dodao je Bujanović.
Trgovci su nakon sastanka s ministrom Filipovićem bili vrlo nezadovoljni.
- Nismo mijenjali cijene s datuma na datum, s kraja godine na početak godine. 99 posto cijena rekao bih nije mijenjano, one su bile i prije iskazane u eurima i kunama. Nismo imali dojam nakon tog sastanka da će biti takva reakcija ministra. Ono što je sigurno je da se ozbiljni trgovci nisu igrali sa svojim ugledom, nisu se igrali time da pokušaju prevariti potrošače. Gdje je došlo do povećanja cijena od 20 posto? Ja bih to stvarno volio znati. Mislim da je prvo trebalo napraviti analizu, pozvati trgovce koji su možda to i napravili, kazao je Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u.
Građani nemaju dojam da je situacija pod kontrolom i da trgovci nisu dizali cijene, društvene mreže pune su primjera u kojima ljudi uspoređuju cijene prije i nakon uvođenja eura.
- Šok je bio još veći jer su ljudi 31. prosinca pili kavu po jednoj cijeni, a 1. siječnja po drugoj cijeni. Nakon toga je krenula cijena kruha, isto iz cijele Hrvatske, polubijeli kruh koji košta 7 kuna, sada je zaokružen na 1 euro. Ljudima koji ga svakodnevno kupuju i imaju mirovinu 1800 kuna to je puno. Cijene cigareta, cijene parkinga, zelena tržnica, istaknula je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge potrošača.
Primjedbe dolaze i za uslužni sektor.
- Za povećanje cijena ako je do njega došlo ima više razloga, ne samo konverzija kuna u eure. Prije svega moramo znati da je Vlada podigla osnovicu minimalne plaće krajem godine, stupila je odluka o novim obračunima doprinosa na plaću, da je Vlada napravila odlične korake u zaštiti cijene energenata, rekao je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
- Moramo biti svjesni da su određene sirovine porasle između 50, čak neke i 100 posto, da li su to obrtnici i svi ostali u uslužnim sektorima iskoristili i povećali cijene, ali ja iskreno vjerujem da za to postoji jako dobro opravdanje, dodao je Kratohvil.
Pogledajte cijeli razgovor:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!