Kotor donio dašak Crne Gore u Zagreb

22.11.2026.

07:05

Autor: Sanja Pleša/B.M.V./Prizma/HRT

27. Lučindanski susreti: Kotor donio dašak Crne Gore u Zagreb

U Zagrebu su održani 27. Lučindanski susreti, koji su tijekom desetljeća postali najveće okupljanje Crnogoraca u Hrvatskoj i regiji. Ovogodišnju proslavu, kojom se obilježava 20. obljetnica obnove neovisnosti Crne Gore i 85 godina od Trinaestojulskog ustanka, uveličali su predsjednici Crne Gore i Hrvatske i predstavnici grada Kotora.

U organizaciji Nacionalne zajednice Crne Gore i društva Montenegro Lučindanski susreti donose dašak zemlje čiju tradiciju baštine, ali i potvrđuju veze koje su neraskidive. 

- Danas se ne okupljamo samo kako bismo obilježili još jedan susret; okupljamo se kako bismo potvrdili da tradicija živi, da prijateljstvo traje i da identitet koji nosimo u sebi ima budućnost. 27 Lučidanskih susreta, 27 godina zajedništva, ponosa i prijateljstva. To nisu samo godine i brojevi; to su ljudi, generacije, uspomene, pjesme, razgovori i prijateljstva koja su nastajala i trajala. To su svi oni koji su prije nas započeli ovaj put, oni koji su ga godinama čuvali i svi mi koji danas imamo odgovornost nastaviti ga, rekao je Alija Šukurica, predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“.

Nastavljaju se tako predstavljati i crnogorski gradovi. Ove godine čast je pripala Kotoru, gradu koji je s hrvatskom povezan dugim povijesnim vezama. 

- Jer ni država Hrvatska, ni Kotor, ni Crna Gora ne bi izgledali danas onako kako izgledaju i ne bi se dičili onim čime se diče, da nisu imali zajedničku prošlost, od Trippa Pokolje do Obradu Pričevića, pa sve do Vasa Lipovca. Siguran sam da je među današnjim generacijama stasalo i novih koji će nas tako povezivati i koji će davati pečat objema državama i našim gradovima, rekao je Vladimir Jokić, gradonačelnik Kotora. 

Geografska udaljenost ne umanjuje pripadnost niti granice mogu prekinuti veze, naglasio je crnogorski ministar dijaspore.

- Želim da im u ime Vlade Crne Gore još jednom poručim: ne želimo da budete samo čuvari uspomena na zemlju iz koje ste potekli, već aktivni sudionici u ostvarenju njene europske perspektive, koja je ujedno svih ovih godina naš zajednički cilj, istaknuo je Mirsad Azemović ministar dijaspore Crne Gore.

Europskom putu Crne Gore potporu je dao i predsjednik Milanović.

- Crna Gora ide prema Europskoj uniji. I neka dođe, što se mene tiče, dobrodošla je. Ali najveća stvar koju imate, to je vaša država. Za koju ste se borili na ovaj ili na onaj način, pod ovim ili pod onim zastavom, za onaj ili za onaj identitet, nekad je to bio ekskluzivno kršćanski, danas nije, jer ne može biti, jer Crna Gora nije samo kršćanska država. Ta Crna Gora se ostvarila i, što bi rekao Njegoš, "glava je na ramena". A sve drugo su, sve drugo su manji ili veći pomaci naprijed ili natrag koji ne stoje na putu Crne Gore da bude uspješna, dobro vođena i relativno prosperitetna, koliko god to moguće je, a moguće je, država. Dakle, vi svoju glavu imate i kako završava gorski vijenac, "zdravo tvoja glava na ramenah", kaže Zoran Milanović predsjednik Republike Hrvatske.

O važnosti čuvanja identiteta, doprinosu manjina i zajedničkom mediteranskom naslijeđu govorio je predsjednik Crne Gore ističući kako se vlastiti identitet može njegovati uz puno poštovanje zemlje u kojoj živimo. 

- Hrvati su sastavni dio našeg društva, a njihova kultura i tradicija istinski dragulj koji obogaćuje suvremenu Crnu Goru. Dragi prijatelji, Crna Gora odlučno nastavlja svoj europski put. U tom procesu Hrvatska, kao naša susjedna država i članica Europske unije, ima posebno mjesto. Naša je zajednička odgovornost da gradimo dobrosusjedske odnose, da njegujemo otvoren dijalog, da prevazilazimo neke trenutne izazove i da jačamo međusobno povjerenje. Zajednička europska budućnost podrazumijeva ne samo političku i ekonomsku suradnju, već i poštovanje različitosti, odgovornost i spremnost da budućim generacijama ostavimo ovaj naš zajednički prostor kao prostor mira, stabilnosti i iskrenog prijateljstva, ističe Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore.

Galerija

Lučindanski susreti donose dašak zemlje čiju tradiciju baštine, ali i potvrđuju veze koje su neraskidive., Foto: HRT/Prizma
Grad Kotor predstavili su članovi Folklornog ansambla "Nikola Đurković" čije je izvedbe pratio Dječji mandolinski orkestar Tripo Tomas koji je izveo i nacionalne himne., Foto: HRT/PrizmaPosebno mjesto Lučindanskih susreta zauzela je Dobrotska čipka - zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore., Foto: HRT/PrizmaIgla, konac, strpljenje i vještina potrebni su za izradu čipke, koja je i dio broša koji je proglašen najboljim balkanskim muzejskim suvenirom., Foto: HRT/PrizmaČlanice klape "Incanto" nastupaju na gotovo svim manifestacijama u organizaciji Grada Kotora., Foto: HRT/Prizma

Grad Kotor predstavili su članovi Folklornog ansambla "Nikola Đurković" čije je izvedbe pratio Dječji mandolinski orkestar Tripo Tomas koji je izveo i nacionalne himne. Pod dirigentskom palicom Une Pajić, koja je posljednji put u Zagrebu bila kao članica orkestra i svirala mandolinu.

- Pa, njima je ovo neki novi otvoreni list, tako bih rekla. Jer njima je ovo prvi put da nastupaju s nama, baš negdje van granica Crne Gore. I u momentu kad sam im ja rekla, zapravo, gdje nastupaju, u kojem gradu, u kojoj sali, znači, njima je to bilo nevjerojatno. Tako da je stvarno djeca su bila sva oduševljena, bili su pod tremom, čak sam i ja bila malo pod tremom. Ali ovo danas, kad smo izveli, nisam očekivala da će biti ovako dobro, navodi Una Pajić, dirigentica mandolinskog orkestra Hrvatsko građansko društvo „Tripo Tomas“, Kotor.

Posebno mjesto Lučindanskih susreta zauzela je Dobrotska čipka - zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, čiju zaštitu muzej Kotor potiče organiziranjem radionica.

- Ove godine smo imali rekordan broj prijava, čak 30 žena se prijavilo za novi krug radionica. Dobili smo također Europa Nostra nagradu za očuvanje i revitalizaciju Dobrotske čipke. I nekako i sama ta nagrada je stvarno dodatno popularizirala vještinu, i možemo negdje biti sigurni da u narednim godinama čipka ima taj neki svoj novi život, i da smo na dobrom putu da je sačuvamo od zaborava, rekla je Dušica Ivetić, direktorica Općinske javne ustanove Muzej Kotor.

Igla, konac, strpljenje i vještina potrebni su za izradu čipke, koja je i dio broša koji je proglašen najboljim balkanskim muzejskim suvenirom.

- Ovako, za razliku, recimo, od vaše čipke koja se radi na kušinu, mi radimo u ruci. I ono što je važno je da to bude dnevna svjetlost. Međutim, takav je nekakav tempo života da mi vrlo malo možemo to prije podne da radimo. Obično radimo uvečer, nakon svih poslova. Tako da se naša učiteljica, koja je nas sve naučila, teta Nada Radović, to je gospođa koja je naša zvanična čuvarka Dobrotske čipke, ona se uvijek ljuti kad mi radimo po noći, ali takav je život da mi to ne možemo raditi ujutro, pri dnevnom svjetlu, objašnjava Dida Češur, učiteljica izrade dobrotske čipke.

Po noći ili pri dnevnom svjetlu, mali virtuozno izrađeni motivi na ponos su svim čipkaricama.

- A to je ljubav. Vidite, kad pričamo, mi smo odmah nasmijani kad pričamo o čipki. Znači, mi se inače lijepo družimo, dođu nove mlade ženice koje budu sretne i onda kažemo: 'Vidite, to je kao neka zaraza, kad krenete.' Nema odustajanja, svi radimo i nema prestanka, stvarno. Baš se to zavoli, dodaje Češur.

Kao što se zavoli i klapsko pjevanje, svjedoče i članice klape "Incanto" koje nastupaju na gotovo svim manifestacijama u organizaciji Grada Kotora.

- Pa, svaki dolazak u Zagreb ili bilo gdje putovanje za KLAPU znače nova druženja, nova iskustva, nova poznanstva, širenje prijateljstva. Generalno, ovaj, na taj način nekako, da kažemo, proširujete svoje tržište kao KLAPE. Lijepo druženje, zabava, i nama je drago što smo u Zagrebu, pogotovo, eto, ja sam čest gost Zagreba, tako da prosto mi je drago što nastupamo ovdje i što smo imali priliku da nastupamo u Lisinskom, jer ipak nije to bilo gdje, naglasila je Sandra Pasković, voditeljica klape „Incanto“.

I uistinu iz Lisinskog su svi ponijeli djelić atmosfere, djelić doma, ali i ponosa na to što su postigli ondje gdje žive. Najbolje to znaju članovi pjevačkog zbora Montenegro koji su na susretima nastupili i ove godine. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!