Moldavski ministar vanjskih poslova: Želimo biti RH u našem dijelu svijeta

18.12.2022.

08:58

Autor: Dragan Nikolić/HRT

Nicu Popescu, moldavski ministar vanjskih poslova

Nicu Popescu, moldavski ministar vanjskih poslova

Foto: HTV / HRT

Rat u Ukrajini ne jenjava, upravo suprotno - rasplamsava se i prijeti državama u okruženju. Svakako je najugroženiji ukrajinski susjed, Republika Moldova - zbog niza sigurnosnih ugroza, energetske krize koja za posljedicu ima niz redukcija struje i zamračenja, ali i akutne kronične izbjegličke krize koja bi tijekom predstojeće zime mogla dodatno eskalirati. Novinar Dragan Nikolić razgovarao je s moldavskim ministrom vanjskih poslova Nicom Popescom.

Mnogi analitičari tvrde kako bi cijela Republika Moldova bila de facto pod ruskom kontrolom da su ruske postrojbe uspjele osvojiti Odesu. Uz obrazloženje da niste članica NATO-a i da Vaša zemlja ne bi imala šanse oduprijeti se ruskim zahtjevima. Kako ocjenjujete tu tvrdnju i mislite li da bi se rat u Ukrajini ipak mogao preliti preko vaših granica? 

Ne možemo nagađati, ne znamo kako će se budućnost razvijati, u kojem će se smjeru rat razvijati... De facto i de iure ukrajinska vojska brani nas, ali i mnoge druge zemlje. Nadamo se i računamo na to da će Ukrajina osloboditi svoj teritorij. Svima je u interesu da se nanovo uspostavi međunarodno pravo. Istodobno, ne znamo kako će se situacija razvijati. Mi u Moldovi pripremamo se za cijeli spektar izvanrednih situacija, uključujući i vojne rizike. Istodobno, Moldova nije sama. Ima veliku potporu Europske unije, naših partnera, Rumunjske... Govorimo isti jezik kao i Rumunji. Rumunjska nas je uvijek podupirala u području energetike i gospodarstva. Rumunjska je i službeno poručila... Predsjednik Iohannis izjavio je da Rumunjska nikad neće napustiti Moldovu, što god se dogodilo. U tom smislu mogu vam reći da nismo sami. Svi daju sve od sebe da nam pomognu.

Moldavska energetska infrastruktura iz sovjetskog doba i dalje je povezana s Ukrajinom, zbog čega su žestoki ruski napadi projektilima po ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi izazvali automatsko gašenje vodova napajanja. Napominjem i da ste donedavno uvozili oko 30 posto električne energije iz Ukrajine. Bili ste stoga prisiljeni na najoštriji i najbolniji prijelaz ili preobrazbu kad je riječ o izvorima energije, s onih ruskih na zapadne...? 

Moldova se uspjela odvojiti od postsovjetskog prostora u mnogim područjima. Primjerice, u gospodarstvu, prije rata ostvarivali smo do 70% trgovine s EU-om, danas još i više. U ekonomskoj, političkoj i sigurnosnoj sferi posve smo se integrirali u ostatak Europe. Energetska sigurnost bila je i ostaje jedno od najosjetljivijih područja. Izrazito smo izloženi istoku, ovisimo o ruskom plinu. Dugo smo uvozili ukrajinsku električnu energiju, ali i kad bismo imali problema s tim, Ukrajina je uvijek bila plan B. Rusko bombardiranje ukrajinskih elektroenergetskih mreža izravan je napad s negativnim posljedicama i na energetsku sigurnost Moldove. Naravno, i Ukrajine. Da, imali smo prekide opskrbe, ruski projektili prelazili su naš zračni prostor, padali na naše tlo... Zgroženi smo agresivnim i brutalnim ruskim ponašanjem usmjerenim prema Ukrajini, ali i Moldovi.

Platforma za potporu Moldovi, inicijativa koju predvode Njemačka, Francuska i Rumunjska, prikupila je stotinjak milijuna eura na donatorskoj konferenciji u Parizu za pomoć Republici Moldovi. I na prošle dvije konferencije održane ove godine prikupljene su stotine milijuna eura, ali rat se oteže i počinje oštra zima, pa Moldova treba više novca...? 

Da. Plaćamo golemu cijenu rata na svim životnim područjima. Gotovo tri posto stanovništva su izbjeglice. Moramo povećati potrošnju za sigurnost i obranu. Ekonomske i trgovinske veze su poremećene, kao i logistički lanci, ulagači su nervozniji... Ekonomski učinak rata je razoran, što uključuje i energetsku krizu. Izračunali smo da će samo za energiju Moldova morati izdvojiti dodatnu milijardu eura između studenog i travnja, zbog većih cijena. Naši europski i transatlantski partneri pomažu nam, ali cijena rata mnogo je veća od pomoći koju primamo. Naravno, shvaćamo da su svi u Europi u teškoj situaciji...

Tražili ste još 450 milijuna eura pomoći? 

Da, tražili smo sredstva, ali zapravo tražimo opskrbu plinom i rješenje za elektroenergetsku sigurnost. Istina, razmatramo namicanje sredstava, uzeli smo zajmove od EBOR-a. Europska komisija daje nam i zajmove i bespovratna sredstva. SAD, svi daju sve od sebe da nam pomognu, ali troškovi ovog rata iznimno su visoki i nastavljaju rasti.

Nagli porast cijena energije i galopirajuća inflacija, koja iznosi oko 35%, strahovito opterećuju potrošače u najsiromašnijoj europskoj zemlji. U protekloj godini cijena plina u Moldovi povećala se sedam puta, električne energije četiri. Postoje izračuni da će ove zime građani trošiti do 75% prihoda na račune za energiju. To bi itekako moglo ugroziti moldavski socijalni mir i sigurnost...? 

Točno, trošak energije nije samo pitanje ekonomskog opterećenja nego i geopolitičkog, sigurnosnog pritiska na naše društvo. Zasad je vlada uvela određene mjere kompenzacije troškova. Ovaj mjesec uspijevamo ublažiti učinak na građane, ali učinak i na njih i na gospodarstvo, vrlo je dramatičan. Može biti i gori. Dajemo sve od sebe kako bi socioekonomska situacija ostala stabilna. Zasad je prihvatljivo stabilna. Situacija je vrlo složena, a istodobno našem društvu vrlo jasna. Želimo pripadati Zapadu, slobodnom svijetu i želimo se što više odvojiti od istočnog prostora, koji je militariziran, koji je prostor embarga, terora, bombi koje padaju na ljude... Da, pod ekonomskim smo stresom, ali naši građani žele živjeti u Europi, u miru i demokraciji.

Mislite li da Rusija vodi hibridni rat protiv Vaše zemlje? Govorimo o lažnim dojavama o bombama, kibernetičkim napadima, dezinformacijama, socijalnim nemirima... Svaki tjedan deseci tisuća ljudi prosvjeduju u Kišinjevu protiv predsjednice Sandu i svaljuju na nju krivnju za visoke račune za energiju, kao i na Vašu vladu. Brojna su izvješća, čak i stranih obavještajnih službi, da iza toga stoji oligarh u egzilu koji ima potporu Kremlja. Prepoznajete li u svemu tome kremaljski potpis? 

Očito je da se protiv Moldove vodi hibridni rat. Naša predsjednica Maia Sandu rekla je to više puta, otvoreno govori o tome, to je posve jasno. Nije riječ o stotinama ili desecima tisuća ljudi. Broj tih ljudi nije zanemariv, ali ipak je ograničen. Otvoreno ih podupire oligarh. Policija je zaplijenila vreće gotovine kojom je taj oligarh plaćao prosvjednike. Nažalost, situacija je takva, ali ipak, izbor našeg društva vrlo je jasan. Mir, Europa i sloboda.

Moldova se nije pridružila sankcijama Rusiji, imate neutralan status. Ukrajini ste slali humanitarnu, ali ne i vojnu pomoć, oružje i opremu. Predsjednica Sandu objasnila je da sankcije Moldove prema Rusiji ne bi ugrozile službenu Moskvu, ali bi ugrozile vaš uvoz plina iz Rusije…? 

Moldova primjenjuje financijske sankcije protiv Rusije, moldavske banke pridržavaju se međunarodnog režima sankcija. Kad govorimo o moldavskoj neutralnosti, država je neutralna prema Ustavu iz 1994., ali neutralnost ne znači da smo ravnodušni prema brutalnoj agresiji. Osuđujemo je, svrstali smo se uz Ukrajinu, podupiremo je kako god možemo... U vojnom smislu situacija je složenija. Moldova mora ojačati vlastite sigurnosne i obrambene sposobnosti i nemamo višak vojne opreme koju bismo ikomu mogli poslati. Naprotiv, tražimo načine da ojačamo svoje sigurnosne i obrambene kapacitete. 

No je li točno da je istodobno Rusija i dalje važno tržište za vaš izvoz, polovicu vaših poljoprivrednih proizvoda, ili nije? 

Ne, nipošto. Prije rata oko devet posto našeg izvoza završavalo je na ruskom, a do 70 posto na europskom tržištu. Dakle, Rusija godinama nije važno tržište za Moldovu. Prilično smo otporni kad je riječ o ekonomskoj izloženosti ruskom tržištu. Sada tražimo nova partnerstva kako bismo nadomjestili drugdje i tih devet posto. Uspjeli smo usmjeriti dosta trgovine prema EU-u. Nedavno sam bio u Turskoj, Egiptu... Razgovaramo i s bliskoistočnim, sjevernoafričkim državama o kupnji naših poljoprivrednih proizvoda. Na području ekonomije, i kad je riječ o poljoprivrednom izvozu, uspješno se odmičemo od ruskog tržišta.

Održavanje zamrznutih sukoba važna je poluga ruske vanjske i sigurnosne politike. Oko 1500 ruskih mirotvoraca, kako se sami nazivaju, i dalje je u Pridnjestrovlju, koje je dio Republike Moldove, ali je samoproglašena republika. Kad to usporedimo s ukupnim brojem vojnika ondje, oko 5000 njih, to je golem udjel...?

Kad govorimo o ruskim mirotvorcima u separatističkoj regiji Pridnjestrovlju, manje ih je od 500. Svi ostali ruski vojnici, njih više od tisuću, nezakonito su razmješteni. Mi nikad nismo prihvatili njihovu prisutnost. Uvijek ustrajemo na tome da Rusija mora povući nezakonito raspoređene postrojbe u Moldovi. Istodobno, njihovo povlačenje želimo postići mirnim putem, dijalogom i pregovorima. Tako i postupamo. Uvjereni smo kako ćemo uvjeriti Rusiju da makne svoje postrojbe iz naše zemlje.

U ožujku ste izjavili da ne tražite članstvo u NATO-u. Je li i dalje tako?


Kao i sve zemlje, vodimo intenzivne razgovore o najboljem načinu koji bi nam zajamčio našu sigurnost. 1994. usvojen je Ustav prema kojem je Moldova neutralna. No, naravno, posve je jasno kako ta odredba o neutralnosti nije dovoljna da nam zajamči sigurnost. Jačamo sigurnosne i obrambene veze s Rumunjskom, SAD-om, NATO-om, Europskom unijom, Francuskom, Njemačkom, sa svima koji podupiru moldavsku slobodu, neovisnost i europsku orijentaciju.

Ali ne tražite članstvo u NATO-u?


Mnogo je načina da ojačamo svoju sigurnosnu i obrambenu politiku. Ovime se praktično uključujemo. Sada se u zemlji javljaju glasovi koji pozivaju na izmjenu i dopunu Ustava i kažu da Moldova mora nanovo razmotriti neutralnost. To su ozbiljni glasovi. Istodobno, takve se odluke donose u parlamentu.

Republika Moldova ima najviše ukrajinskih izbjeglica po stanovniku u Europi. Oko 90 000 njih odlučilo je ostati u vašoj zemlji. Strahujete li od novog migrantskog ili izbjegličkog vala ove zime i imate li kapacitete za daljnji smještaj tih izbjeglica? 

Bojimo se da ljudi u Ukrajini pate. Želimo im dobro. Posrijedi je užasna tragedija i Moldova duboko suosjeća. Prema anketama, 88% stanovništva voljno je prihvatiti još izbjeglica. Naša su vrata otvorena svim Ukrajincima koji žele naći sigurnost u Moldovi. Naše društvo i zemlja voljni su i spremni prihvatiti sve Ukrajince koji bježe od bombi, rata, terora…

Moldova je postala kandidat za članstvo u EU-u u lipnju ove godine, zajedno s Ukrajinom. No pred vama je još dug put kad je riječ o nizu reformi. Primjerice, raščišćavanju endemske korupcije i jačanju vladavine prava? 

Za nas je ovo godina za anale. I za Hrvatsku, ulazite u šengenski prostor, eurozonu, tu je i SP u nogometu... I za nas je ovo bila umnogome teška godina. No jako smo sretni što smo dobili status države kandidatkinje. Nama Hrvatska uistinu služi kao nadahnuće, kao država koja je u Solunu dobila priliku da pristupi EU-u s mnogim drugim državama. Ali Hrvatska je provodila reforme, pridružila se EU-u i velika je regionalna priča o uspjehu. Mi želimo biti Hrvatska u svom dijelu svijeta, imamo status države kandidatkinje i naporno radimo kako bismo ušli u EU, u Schengen i odlučni smo da to učinimo što brže. Naravno da se to neće dogoditi preko noći, ali već radimo na tome punom parom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!