17:58 / 26.12.2021.

Autor: Renata Waldman/Plodovi zemlje/HRT

Kakva je 2021. bila slavonskim poljoprivrednicima?

Slavonska polja

Slavonska polja

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Kraj godine prilika je za procjenu kakva nam je bila poljoprivredna 2021. Kako se radilo i koliko zaradilo. Klimatski imali smo i boljih, ali iznenadila nas je nikad veća - pa i rekordna - cijena svih žitarica i uljarica. Kad se sve zbroji i oduzme najbolje su prošli ratari. No za koliko su im poskupjele žitarice, za toliko su, ako ne i više poskupjeli repromaterijal i gorivo već u jesenskoj sjetvi.

- Pšenica nikad nije toliko rodila otkad ja radim poljoprivredu. Imam 38 godina radnog staža. Nikad toliko nije rodilo ni pivski ječam. Kukuruz je malo podbacio zbog suše, ali opet nije loše naspram drugih predjela u Hrvatskoj, kaže Teodor Mesaroš iz Čakovaca. 

Prinos je bio iznadprosječan, potrvrđuje Mladen Pančić iz Opatovca, a jako je dobra kvaliteta i pšenice i ječma. Na kukuruzu su bili nešto manji prinosi, najviše zbog nevremena koje ga je poleglo.

Na trsovima PZ-a Lovas ostala je frankovka. Nisu je pobrali jer je, i unatoč kvaliteti, nisu mogli prodati, kaže upravitelj Zdenko Bistrović. Skupo je ljudima dolaziti, lakše je do Kutjeva, dodaje. Vinogradari i vinari, kažu, bila je ovo jedna od boljih godina. Grožđe izvrsno, a takva će biti i vina. Međutim, u novu godinu ulaze sa dvostruko skupljim repromaterijalomm, naglašava.

U voćnjaku Agro-Tovarnika ima 20 hektara kruške i 35 višnje. No, mraz je učinio svoje. I pobrao većinu uroda. S višnjama su malo u plusu, kaže direktor Miroslav Knežević. Sve je rizik kad su pod vedrim nebom, ali ne predaju se, dodaje.

Ne odustaju ni od proizvodnje mlijeka. Ponajprije zato što je u farmu u posljednjih 5 godina uloženo 10 milijuna kuna. Tu je 750 grla. Muze se trećina. I na godinu daju gotovo 2 i pol milijuna litara mlijeka.

To je uvijek jedna priča koja je na granici rentabiliteta ili u minusu. Evo kad sam rekao uz svu pažnju koju smo posvetili od 2015. do 2021. ona je u minusu. Najavljuju čak i neko povećanje tvorničke premije, što mi je jako drago jer ćemo malo popravili tu situaciju, kaže Knežević.

Ratari su bili zadovoljni ovogodišnjim otkupnim cijenama pšenice, kukuruza, soje i suncokreta. Bile su više od očekivanih. Već se u sjetvu ozimih kultura moralo uložiti mnogo više nego inače. Poskupjelo je, kažu, sve.

- Najveći problem će biti gnojivo. Zbog cijena koje su otišle u nebo. Jutros sam čuo informaciju da je urea otišla na 8.100 kn po toni što je nenormalno. Tako da mislim da će biti upitna proizvodnja i kukuruza. Pšenica isto tako, posijano je koliko je posijano, osnovna gnojidba je napravljena, a sad prihranu ćemo vidjeti. I cijena KAN-a je otišla na 6000 kuna po toni, upozorava Nikola Brandt iz Sotina.

Kraj je godine i vrijeme da se podvuče crta. Zaradu i gubitke zbrajaju i veliki i mali. U novu se godinu ulazi s nadom da će barem cijene prestati rasti.

- Ako ostanu takve cijene onda ćemo se pokriti s nekom nulom, a ako budu cijene proizvoda naših pale onda će biti velikih problema. Jer preskupa su ulaganja sad. A ako neće ljudi ulagati i sam ako neću bacati gnojivo ne mogu ni očekivati veliki prinos, kaže Teodor Mesaroš iz Čakovaca.

Prinos u svakom slučaju jamči zaradu - pa i kad je riječ o onim kulturama koje su zbog vremenskih uvjeta ove godine podbacile. Njihova je cijena ipak bila viša pa su poljoprivrednici mogli naći kakvu-takvu računicu. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!