20:25 / 19.09.2021.

Autor: Ivica Grudiček/Plodovi zemlje/HRT/V.G.

Muke pčelara sa sjevera - košnice su poluprazne

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Nepovoljna, baš teška godina za sve pčelare, od Dalmacije, Istre, pa sve do Slavonije. Bolje nije niti na sjeveru zemlje. Zbog hladnog vala tijekom proljeća meda je upola manje, a pčelari zajednice i ovih dana prihranjuju šećerom jer bi zajednice inače uginule. 


Pčelarstvo nije samo hobi ili prolazni hir, za Stjepana Žganjera to je život. A sve je počelo 68. kad je nabavio prve košnice i matice - danas je ponosni vlasnik 80ak zajednica. No u pola stoljeća pčelarstva - tako lošu godinu ne pamti.

- Ove godine nije bilo prihoda, bagrem je 60 posto, on je ove godine promašio, nemamo prihoda od bagrema, jedino od cvjetnog, kestena i od lipe nešto malo, kaže Stjepan Žganjer iz Ludbrega.

Gospodin Žganjer je pokrenuo ludbrešku zadrugu pčelara koja je u najboljim danima brojila više od 100 zadrugara iz cijele središnje Hrvatske. Danas je Udruga pred gašenjem jer nisu dobili nužan kredit.

- Vrlo tužno se osjećam jer smo uložili puno truda dok smo prikupili sve dokumente za osnivanje zadruge,i pokretanje ozbiljne proizvodnje, a danas vidimo da bez zadruge Hrvatska teško da može poslovati, kaže Žganjer.

Razočaranje i u pčelinjaku Stjepana Stjepića. Zajednicu je tako nedavno preselio iz Ludbrega u Čukovec - ali svuda ista priča.

- Moja mikrolokacija je nastradala i sve je prazno i proljetna paša je podbacila. Uvijek se smjenjuju dobre i loše godine, kaže Stjepan Stjepić, pčelar.

Slični problemi u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Međimurci tako bez prihrane ne vide opstanak zajednice.

- Ja sam pčelar od 86. godine prvo iz hobija, sad malo jače, u tih trideset i nešto godina to što je bilo ove i prošle godine se još nije dogodilo, da nam agacija smrzne, a nama je glavna paša agacija, od nje nije bilo ništa, rekao je Zlatko Vrtarić, Inkejevica.

- Ova godina je najgora, velika glad, velika nepogoda, mraz koji je uništio naše voćnjake, a time i pašu za pčele, a smrzli su i pupovi bagrema, rekao je Željko Trupković, Udruga međimurskih pčelara Agacija.

U šaranju po pčelinjacima tako smo zalutali i u Žulinec pored Ljubeščice. Marljivi su Horvatići kao i njihove pčelice, prošle godine su imali 120 košnica, danas ipak nešto manje. A sve zbog prevrtljive i nepovoljne klime.

- Bilo bi najbolje da ih ne treba hraniti, da ne trebamo ničiju pomoć, to bi bilo najbolje, ali ne ide taka, a taj šećer velim vam, moramo se svakako snalaziti. Tko god ga stavi na akciju, ne može ga prodati koliko bi mi htjeli, rekao je Ivan Horvatić, Ljubešćica.

Da bi preživjeli i održali se u ovom poslu Horvatići su se okrenuli proizvodnjom matične mliječi. U tome vide budućnost.

- Matična mliječ nam pomaže, to je prirodni antibiotik, pomaže nam u podizanju energije, jačanju imuniteta, kod onkoloških bolesnika, plodnosti žena, objašnjava Pavica Horvatić iz Ljubešćice.

A kaže struka - i prihrana šećerom mogla bi se smanjiti. Tako su se u Murskom Središću sastali ratari i pčelari - cilj je poticati medonosne kulture od kojih bi svi imali koristi.

- Kroz zelenu gnojidbu, kroz ekološki značajne površine, kroz zelene površine, cvjetne trake pokušavamo utjecati na skladan suživot naših biljnih proizvođača i naših pčelara, kaže Milorad Šubić, Uprava za stručnu podršku pri Ministarstvu poljoprivrede.

A tek suradnjom poljoprivrednika i pčelara spriječit će se lanjski scenarij masovnog pomora pčela.


Potpore zbog gubitka pčelinjih paša

A uz ovu priču i obavijest kako je počela predaja zahtjeva za potpore zbog gubitka pčelinjih paša. Čak tri milijuna kuna daje Ministarstvo za sufinanciranje kupnje šećera za prihranu pčela. Rok za predaju zahtjeva i računa za šećer - izdanih od 1. ožujka do 1. rujna 2021. - traje do 15. listopada. Dakle pčelari, prijavite se.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!