07:01 / 28.06.2021.

Autor: Jasmina Grbavec/Plodovi zemlje/HRT

Ove godine tražit će se kilogram krumpira više

Prepolovljen urod krumpira

Prepolovljen urod krumpira

Foto: Plodovi zemlje / HTV

Iako smo lani prvi put bili samodostatni u proizvodnji krumpira, proizvođače je korona kriza duboko potresla. Nikad više kvalitetnog uroda uz prodaju po nezapamćeno niskim otkupnim cijenama. Kristijan Šajanović iz Domašinca bacio je 400 tona krumpira jer ga jednostavno nije imao komu prodati. Zbog nove regulative proizvođači su morali ulagati u nova rashladna skladišta koja bi u funkciji trebala biti najesen.

Zbog velikih proljetnih kiša i manjka sunca pak kasni berba mladoga krumpira, a zbog suše, očekuju i do 50 posto manje uroda. Dok im se vremenski uvjeti ne smiluju, snalaze se kako znaju. Ali predaje nema. Kažu - poljoprivreda je posao u kojem nema mjesta plakanju i kukanju. Nadaju se boljoj otkupnoj cijeni.

- Fali nam jedna kiša da bismo dobili količinu i kalibražu krumpira. Za sad to ne izgleda obećavajuće. Nije baš najbolje, ali evo nadamo se toj kiši da bi mogla pasti ovaj tjedan i kakav takav spas. Proizvodnja krumpira u EU-u smanjena je za oko 5-6 posto. Ove će se godine tražiti kila više, kaže Damir Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira Međimurske županije.

Iako se krumpir sadio u idealnim vremenskim uvjetima, velike količine proljetnih kiša i niske temperature prolongirale su vegetaciju biljke za dva do tri tjedna. Ni aktualna prognoza ne ide im na ruku. Temperaturni šok krumpirovu gomolju ublažavaju s pomoću sustava za natapanje, navodi Kristijan Mihalic. Ulaganja u tvornicu pod vedrim nebom - nikad ne prestaju, dodaje.

Sve što zarade investiraju natrag u proizvodnju. S partnerima grade skladišta prema najnovijim standardima - zadnja riječ tehnologije vrijedna 14 milijuna kuna. S milijun eura pomogla je država, ostatak financiraju iz vlastitog džepa, kreditom na 10 godina. Kapacitet 'pametnog' skladišta je 3600 tona skladištenog krumpira, ventiliranog po najnovijoj tehnologiji.

- Mi se nadamo da će se sada napraviti red na tržištu, da ćemo sigurno imati bolju kvalitetu, bolji krumpir. Dulje ćemo ga moći održati. Nadamo se da će kupci to prepoznali i da bi cijena ipak mogla biti malo veća kako bi se investicija vratila, kaže Mario Taradi, proizvođač krumpira iz Belice.

Nova skladišta definiraju nova pravila. Traži se veća dormantnost - 'spavanje krumpira', objašnjava Damir Mesarić. Kad krumpiru spustite temperaturu on ne proklijava. Postoje sorte koje imaju veliku dormatnost i takve sorte proizvođači traže. A pogoditi sortu i klimu bit će jako izazovno, dodaje.


Izazovna je bila prošla godina, kada su rušili rekorde u proizvodnji, ali, nažalost, i one crne. Ne pamte tako niske otkupne cijene. Još dugo će se od toga oporavljati, naglašava Kristijan Šajanović. Lani su imali oko 600 tona konzumnog krumpira a bacili su 400 tona.

- Pa gubitak se lako izračuna. Ako uzmete cijenu od 50 lipa, mada smo mi svi očekivali da bude više. Crne prognoze su nam bile 75 lipa, da cijena ne bude išla ispod toga, gdje bi se čovjek najvjerojatnije i pokrio. Ali s 50 lipa i čak 30 lipa nemamo o čemu govoriti, dodaje Kristijan.

Proizvođači se nadaju da se lanjski scenarij neće ponoviti, a oni će se pobrinuti da na policama trgovačkih lanaca kupcima ponude najbolju domaću robu.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!