Zbog promjene klime hrvatskoj poljoprivredi ne piše se dobro

U Osijeku je održana prva međunarodna znanstvena konferencija o izazovima u poljoprivredi u uvjetima klimatskih promjena. Okupilo se više od stotinu stručnjaka iz 25 zemalja. 

Proizvoditi je sve teže, klimatski ekstremi sve su žešći, sve negativniji za poljoprivrednu proizvodnju. Hrvatska je u regiji pod velikim utjecajem klimatskih promjena - čulo se na konferenciji. Ne piše nam se dobro jer znanstvenici predviđaju da će ekstremi biti sve intenzivniji, s teškim posljedicama u poljoprivredi.   

- Superoluje nisu karakteristične za ovo podneblje, no može se očekivati da će ih biti više. Jedna takva bila je prije 15-ak godina, sad je bila ova izuzetno jaka. Vidjeli ste, išla je od središnje sve do istočne Hrvatske, u istočnu Slavoniju. I ona, nažalost, odnosi žrtve. Toga će biti više, rekao je Branko Grisogno, atmosferski fizičar. 

- Svjedoci smo u zadnjih nekoliko mjeseci što se događa, od ekstremno visokih temperatura do velikih nevremena. Moramo reći, na području Osječko-baranjske županije, ali i na području cijeloga istoka Hrvatske neizmjerna je šteta. Najlakše je nešto sanirati, ali kako nastaviti dalje s proizvodnjom?, pita se Mato Lukić, zamjenik osječko-baranjskog župana.

Prirodne retencije

I to u vrijeme kada imamo višak ili manjak oborina. Kada se javljaju nove bolesti i štetnici, a mnoga se zaštitna sredstva na razini Europske unije ukidaju i za njih, kažu, poljoprivrednici nema primjerene zamjene. 

- Voćna mušica, koja je bila zapažena jedino u Grčkoj, recimo da je tu negdje bila granica, mi je sad nalazimo na jabukama u Osijeku, u Baranji. Dakle, ona je tu, ona je s nama, odnosno klima se promijenila, rekla je Ivana Majić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

- Trebat će sve više raditi navodnjavanja i nekakve prirodne retencije. Nešto što, recimo, odrađuju donekle Kopački rit ili Lonjsko polje. Jer nije sve dobro betonirati, asfaltirati. Znači, trebat će biti nekakva sprega otpornijih biljaka, koje će bolje izdržati visoke temperature, i, nažalost, navodnjavanja, rekao je Branko Grisogno.

Upravo su Osijek i Osječko-baranjska županija pravo mjesto gdje treba razgovarati o mogućim mjerama i rješenjima za prevladavanje problema izazvanih klimatskim promjenama. Jer poljoprivredni je to kraj koji živi od zemljoradnje i zato je važno čuti stručnjake i njihove prijedloge. Tim više što se ovdje godinama ulaže u poboljšanje poljoprivredne infrastrukture, poput sustava za natapanje i Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. 

- Želimo se kao institucija, s obzirom na to da je najveći dio poljoprivredne proizvodnje upravo ovdje, u našoj istočnoj Hrvatskoj, na neki način nametnuti i otvoriti sva ova pitanja koja nam se ustvari upravo dešavaju. Mislim da je ova poljoprivredna godina pokazatelj potrebe za ovakvom međunarodnom raspravom. Da se vide potrebe za ovakvom jednom međunarodnom raspravom, da se vidi koje su to sve mogućnosti i kako na neki način odgovoriti na sve izazove, jer klimatske promjene se upravo dešavaju, i što one sve nameću samoj poljoprivredi, rekao je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

- Sigurno već sada svjedočimo velikim klimatskim promjenama u prirodi, ali i u poljoprivrednoj proizvodnji. Zato moramo biti spremni, odmah odgovoriti i pripremiti se za promjene u budućnosti te se upoznati s utjecajem povišene razine plinova u atmosferi. Važnost je ove konferencije u tome da različiti stručnjaci pokušaju pronaći rješenja i odgovore na klimatske promjene, istaknuo je Robert Burns iz SAD-a.

Promjene će biti sve intenzivnije

Promjene se već sada znatno osjete u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, ali i prerađivačkoj industriji. 

- Utjecaj je već sada iznimno velik. Hrvatska pripada onoj regiji koja je pod najvećim utjecajem negativnih klimatskih promjena, s najvećim promjenama koje se događaju u zadnjih 10-ak, 20, možda i više godina. Perspektive i procjene kako će to biti u budućnosti nisu sjajne. Znanstvenici predviđaju da će te promjene biti sve intenzivnije, sve jače, s teško predvidivim i očekivanim posljedicama za poljoprivrednu proizvodnju, rekao je Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

- Promjene dolaze tako brzo. Moramo biti spremni na to da zapravo alati koje smo dosad koristili u poljoprivrednoj proizvodnji jednostavno više nisu toliko učinkoviti. Moramo se mijenjati, moramo mijenjati svoju svijest, moramo promijeniti paradigmu da kako je radio moj deda, ja više ne mogu raditi. Ja moram surađivati, moram dijeliti informaciju, rekla je Ivana Majić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

Digitalna poljoprivreda

U tomu svakako može pomoći digitalna poljoprivreda. Pa je na FAZOS-u pokrenut jedinstveni studij na engleskom jeziku. Dokaz da poljoprivreda može biti moderna i da se treba okrenuti budućnosti uz primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

- Mogu govoriti samo sa strane studenta još uvijek. Mogu reći da možemo koristiti digitalnu poljoprivredu kao alat za smanjenje klimatskih promjena. Tu su nekakve stvari, tipa možemo koristiti 5G mreže koje se zasnivaju na nekakvim karakteristikama brze povezanosti, a s obzirom na to da se digitalna poljoprivreda temelji na analizi podataka, istaknuo je Luka Šumanovac sa studija Digitalne poljoprivrede na FAZOS-u. 

- S pomoću svih baza podataka mi možemo napraviti model koji će napraviti predikciju hoće li doći do nekih vremenskih uvjeta na koje bismo trebali obratiti pozornost, ako bi došlo, da znamo na vrijeme reagirati. A kod digitalizacije je isto dobra stvar što nam zapravo govori što treba napraviti na temelju tih podataka, a ne na temelju nekog znanja ili na temelju tradicije, rekla je Ana Šunjić sa studija Digitalne poljoprivrede na FAZOS-u.

Zato nam trebaju nove strategije jer dosadašnje ne funkcioniraju. Da se obiteljska poljoprivredna gospodarstva zadrže u ruralnom prostoru i tako osiguramo prijeko potrebnu proizvodnju hrane u vremenima sa sve većim izazovima.