Crnković: Porez na ekstraprofit isključivo za energetski sektor

03.12.2022.

11:10

Autor: HRT/R.S.

Boris Crnković

Boris Crnković

Foto: HTV / HRT

Vlada je najavila uvođenja tzv. poreza solidarnosti tvrtkama koje su tijekom krize uzrokovane COVID-om i ratom u Ukrajini ostvarile ekstraprofit. Je li riječ o nepravednom kažnjavanju uspješnih poduzetnika i tvrtki koji se znaju nositi s krizom, od inflacije do recesije, i spašavanju onih nesposobnih te ruši li to konkurentnost privatnog, ali i izvoznog sektora?




Hrvatski Sabor potvrdio je proračun države za iduću godinu. Riječ je o prvom proračunu iskazanom u eurima i sedmi najvažniji ekonomski dokument Vlade premijera Andreja Plenkovića. Ponovimo planirani prihodi iznose 25 milijardi eura, a rashodi se procjenjuju na 26,7 milijardi dakle prihvatljivi deficit ne bi smio biti veći od 1,6 milijardi eura ili 2,5 posto BDP-a. No porezni prihodi otkrivaju jednu bolnu istinu za poduzetnike.

Ove brojke za većinu građana tek su puka statistika, no proračunska sredstva bi trebala ublažiti financijsku i ekonomsku krizu, očuvati gospodarski rast i očuvati socijalnu sigurnost. Ali u oči upada rast poreznih prihoda koji su se popeli na 13,3 milijardi eura to je rast od 4,8 posto.


- Proračun je test gospodarske politike svake vlade, test onoga što namjerava raditi iduće godine i test onoga kako ona vidi gospodarsku situaciju iduće godine. Ono što je zanimljivo je da je to prvi proračun ministra financija gospodina Primorca koji dolazi nakon gospodina Marića, za HRT rekao je Boris Crnković, dekan Ekonomskog Fakulteta u Osijeku.


Uvođenje poreza je nešto što nikako ne možemo pozdraviti 


- Ja bih istaknuo jednu prednost, a to je činjenica da ipak i ministar Primorac i Vlada dosta s oprezom gledaju iduću godinu, planira vrlo mali gospodarski rast i planira optimističnu stopu inflacije koja bi se trebala ispuhati iduće godine. S druge strane ima i kritika, iščitava se iz tog proračuna uvođenje novog poreza. Uvođenje poreza je nešto što nikako ne možemo pozdraviti u bilo kojoj situaciji, a posebice u situaciji kada očekujemo usporenje gospodarstva, dodao je. 


Najava uvođenja dodatnog poreza za one kojima je u krizi rasla dobit, za poduzetnike nije prihvatljiva. 


- Krajnje neprihvatljivo pogotovo mi se ne sviđa uvođenje za prethodnu godinu, za ovu godinu u kojoj smo praktički na završetku najaviti uvođenje dodatnih poreznih nameta kada vi niste spremni prilagoditi svoje poslovanje, svoje zapošljavanje, planove, optimizirati sve i dovodi vas u jednu situaciju nesigurnosti, a to je ono što je najgore da bi se krenulo u neke nove investicije, kazao je poduzetnik Dario Marenić.


Koliko je efikasno dizanje nameta u borbi protiv inflacije?


- Sve mjere protiv inflacije sa sobom nose i određene zamke. Porezi svakako mogu utjecati na hlađenje gospodarstva, utjecati na smanjivanje inflacije, međutim uvođenje novog poreza poduzetnicima uvijek predstavlja jednu opasnost da se ti porezi koje će poduzetnici ugraditi u svoje kalkulacije, u svoje cijene, preliju na krajnje cijene koje će potrošači plaćati, rekao je Crnković. 


Europska unija je donijela odluku da ekstra profit uglavnom moraju plaćati tvrtke koje trguju i proizvode energente, prerađivači naftnih derivata, no Vlada je otišla korak dalje i proširila je to na ostale sektore u Hrvatskoj.


- Ako budemo prisiljeni zbog dijela ovakve porezne politike mijenjati naše kalkulacije, a svakako ćemo biti, dovodi nas u jedan nekonkurentan položaj. Ne možete nešto mijenjati unazad, istaknuo je Marenić.


- Otvaranje više tvrtki nameće se kao jedno od rješenja, međutim to nisu kvalitetna rješenja, dodao je. 


 Vraća li Vlada komunizam što se tiče ekonomije?


- Nije dobro biti loš, ne stvara se dobra poruka i ne mogu to prihvatiti. Svi koji radimo, ozbiljno radimo, izlazimo na svjetska tržišta želimo biti dobri i jesmo dobri. Nas treba forsirati da budemo još bolji, rekao je Marenić.


- Kad vodite jednu tvrtku kada ste 24 sata na dan u njoj i živite s njom nameće se jednostavan zaključak da je jedini uvjet biti najbolji, da li nas to vraća u komunizam teško je na to dati eksplicitan odgovor. Ne vjerujem da je to intencije ove Vlade, pojasnio je. 


Vlada proširila preporuke Europske komisije 


Porez je utemeljen na preporuci Europske komisije no Vlada je taj krug proširila. 


- Utemeljen je taj porez na preporuci Europske komisije, porez solidarnosti. Međutim Europska komisija je preporučila da se taj porez uvode za ona kompanije i poduzeća koja su stvarno ostvarila dodatni profit zbog krize energenata. Zašto je naša Vlada išla šire i zašto je zahvatila širi krug najuspješnijih poduzetnika to ne znam, kazao je Crnković.


Cijeli razgovor pogledajte u nastavku. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!