21:57 / 19.10.2021.

Autor: Nataša Ledić Grgurić/Labirint/HRT

Zašto neki liječnici mogu, a neki ne mogu raditi nakon umirovljenja?

Profesorica Maja Strozzi, kardiologinja

Profesorica Maja Strozzi, kardiologinja

Foto: Labirint / HTV

Mlađi liječnici odlaze u inozemstvo, a stariji u mirovinu. Nedostatak liječnika ne muči samo Hrvatsku, ali ono što nije jasno je politika prema kojoj neki i sa 70 godina starosti mogu graditi karijeru, dok su neki vrsni specijalisti naprasno umirovljeni.


Maja Strozzi, kardiologinja, kaže da je veći dio života bila kardiolog i bavila se tzv. intervencijskom kardiologijom.

- To nije kirurška struka, nego struka u kojoj se invazivnim metodama liječe ljudi npr. od infarkta. Ne znam je li zanimljivo, ali sam sigurno bila prva žena u ovim balkanskim državama koja je radila tu intervencijsku kardiologiju.

Kardiologinja Maja Strozzi - prva napravila zamjenu srčanog zaliska

Teško je pobrojati sve ono što je tijekom 42-godišnjeg radnog vijeka postigla profesorica Maja Strozzi - kolike živote je spasila, koliko inovativnih metoda uvela, koliko je nagrada dobila i koliko je zadužila hrvatsku medicinu.

- Zadnjih 5, 6 godina karijere radila sam jedan poseban dio kardiologije, a to su odrasli ljudi s prirođenim srčanim greškama. To je jedna dosta teška i nova struka i mislim da sam i tu nešto doprinijela, kazala je Strozzi.

Bio je to projekt koji je pokrenula na Odjelu kardiologije KBC-a Rebro, gdje je provela većinu radnog vijeka. Ostat će zapamćena i po tome što je napravila prvu zamjenu srčanog zaliska. Predavala je i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. 

- Kada sam navršila 67 godina onda sam mislila da je možda vrijeme da se moje šefovsko mjesto da nekom mlađem koji ima možda više energije itd. ali sam željela nastaviti raditi i ponudila sam jedan modalitet na koji su bili svi unutar moje sredine oduševljeni, izjavila je. 

Kardiologinja Maja Strozzi

Kardiologinja Maja Strozzi

Foto: Labirint / HTV

"Željela sam još raditi"

Sa 67 godina mogla je i htjela još raditi. Pola radnog vremena u bolnici, činilo se, prihvatljivim rješenjem za sve.

- Moj šef se s time složio, šef Klinike i mi smo se tako pripremali. Navodno je bilo načelno to odobreno od ravnatelja i mi smo naručivali pacijente. Negdje pred Božić javljeno mi je da nema ugovora, da mi ravnatelj ne želi produžiti ugovor. U početku mi je bilo jako teško. Pacijenti su bili očajni. Imam puno mejlova, poruka, telefonskih razgovora. Ne znam treba li to sakupiti jednom kao nekakav dokaz da sam kod pacijenata ostavila dobar dojam, kaže Strozzi.

Nagrada za životno djelo 2021. godine

U prosincu 2020. godine je umirovljena, a šest mjeseci poslije struka joj je odala priznanje nagradom za životno djelo.

- Bez svakog se može. Nema ljudi koji su nezamjenjivi. Meni je samo žao to da sam ja još mogla jako mnogo pomoći svojim kolegama jer sam htjela prihvatiti dio posla koji je svima naporan - dnevnu bolnicu i ambulantu, dodala je.

Te 2020. godine s KBC-a Rebro u mirovinu je otišlo mnogo stručnjaka, liječnika, specijalista. Nekima koji su htjeli ostati, poput prof. Strozzi, ravnatelj nije produljio ugovor, a neki su unatoč godinama do danas ostali. Strozzi kaže da vidi barem dvoje kolega iste dobi koji dolaze raditi na KBC i zaključuje da postoje kriteriji kad se nešto može i kad se ne može.

Kakvi su kriteriji za umirovljenje liječnika?

Pitanje o kriterijima umirovljenja liječnika novinarka Nataša Ledić Grgurić postavila je ravnateljstvu KBC-a Rebro. Odgovora nije bilo. Tako se nije doznalo zašto jedni ne mogu ostati ni na pola radnog vremena, dok njihovi kolege vršnjaci i dalje mogu biti šefovi Zavoda. Na internetskoj stranici KBC-a tako se može vidjeti da je liječnik i političar 68-godišnji Željko Reiner, unatoč svojim godinama i obvezama u Saboru, i danas pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Rebro.

- Što se tiče izbora u KBC-u Zagreb, znam da je bilo natječaja u kojem je jedna od točaka bila da se mora biti barem četiri godine još do penzije. Znači niste mogli izabrati čovjeka koji je imao tri godine i 360 dana do 65 godine starosti. I bilo je takvih natječaja. Znam ljude koji se nisu mogli javiti zbog te kategorije, objašnjava Strozzi.

Sve u svemu, jasno je jedino da kriterija nema. Opet se postavlja pitanje, kako se za voditelja odjela ne mogu prijaviti oni koji su pred mirovinom, a umirovljenika se može birati za ravnatelja bolnice.

- Ne znam, evo ja se ne bih sjetila natjecati za šefovsko mjesto u ovoj situaciji. Ali možda i bi da mi je netko rekao da se natječem. Meni se to čini nekako logično, naglasila je.

Stručnjaci odlaze u mirovinu, pa u privatne klinike

Da politika kadrovira u bolnicama, nije tajna. Otišla su tako iz sustava u ovih nekoliko godina mnoga poznata imena, liječnici poput Josipa Paladina, Velimira Šimunića, Borisa Labara, Dubravke Bosnić, Radmile Ajduković. Većina ih je završila u privatnim poliklinikama.

- Vjerojatno se ljudi žele riješiti starijih ljudi, pa da dođu novi. Ja se s time isto slažem, iako mi je žao jer se nekada ti stariji daju također iskoristiti. Meni je rečeno s relativno visokog mjesta da je bilo mnogo ljudi u toj mojoj kategoriji koji nisu bili po volji Ravnateljstvu te da je to bila jedna zgodna paketna mjera da se svi ti ljudi konačno maknu, izjavila je Strozzi.

Prof. Maja Strozzi danas je u mirovini, piše knjigu i povremeno radi u privatnoj ordinaciji. U situaciji kada nam nedostaje liječnika, posebno specijalista, zašto im ne damo da rade u bolnicama, nego ih tjeramo u privatnike. I komu je u interesu da pacijenti umjesto s pomoću uputnica, moraju skupo plaćati iste te preglede i zahvate, ali u privatnim klinikama? 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!