Hrvatska na sivoj listi FATF-a: Propusti u borbi protiv pranja novca i korupcije

Hrvatska se 2022. godine našla na sivoj listi FATF-a (Financial Action Task Force), međunarodne organizacije za praćenje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. 

Ovaj status, koji dijeli s državama poput Nigerije, Južnog Sudana i Filipina, stavlja Hrvatsku u nepovoljan položaj kao članicu Europske unije i Eurozone, signalizirajući ozbiljne sustavne probleme u borbi protiv pranja novca i ilegalnog bogaćenja.

Tek 2024. godine posljedice ovog statusa počele su ozbiljno pogađati poduzetnike, dok stručna i šira javnost sve glasnije kritiziraju nedostatak učinkovitosti institucija.

Problemi sustava i percepcije

Prema Goranu Jerasu, iz Zadruge za etično financiranje, problemi su dugo bili zanemarivani, a na njih se sustavno upozoravalo.

- Na sivoj listi detektirani su propusti svih institucija koje bi trebale surađivati – od Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija do Porezne uprave, USKOK-a i pravosuđa. Nedostatak povezanosti između tih tijela dodatno pogoršava situaciju, ustvrdio je.

Komunikacijski i informatički stručnjak Marko Rakar dodaje kako Hrvatska postaje atraktivna za perače novca, djelomično zbog niskog oporezivanja kapitalnih prihoda, što je čini svojevrsnom poreznom oazom unutar EU-a.

- Praktički smo epicentar pranja novca jer sustav ne funkcionira na način da otkriva i sankcionira ove radnje, naglasio je.

Silvana Zorko Marić, pomoćnica ravnatelja Porezne uprave, Sektor za nadzor, istaknula je kako Hrvatska ima mehanizme za otkrivanje nepravilnosti, ali naglašava da rezultati ovise o primjeni tih alata.

- Svaka prijava građana o mogućem nerazmjeru imovine se razmatra i ulazi u postupak. No, moram naglasiti da ne postoji nikakva 'crvena lampica' koja automatski upozorava na nepravilnosti. Postupci ovise o analizi podataka i evidentiranim dokazima, izjavila je, dodajući kako je suradnja između institucija ključno područje koje treba poboljšati.

U posljednje tri godine provedeno je tek 28 financijskih istraga, pri čemu je otkriveno 11,7 milijuna eura nerazmjera između prijavljene imovine i stvarnih prihoda.

- Činjenica da se neke nepravilnosti otkriju tek nakon što se dogodi nešto drastično, poput pola milijarde kuna na računu umirovljenika u slučaju Damira Škugora, govori o ozbiljnim propustima sustava, kazao je istraživački novinar Ivan Pandžić.

Posljedice za gospodarstvo

Poduzetnici su se počeli suočavati s ozbiljnim problemima zbog percepcije Hrvatske kao visokorizične zemlje.

Albert Gajšak, inovator i poduzetnik, svjedoči o zatvaranju računa hrvatskim tvrtkama u stranim bankama.

- Naša američka banka obavijestila nas je da nam zatvaraju račun jer smo registrirani u Hrvatskoj. To ugrožava naše poslovanje i tjera nas da razmislimo o preseljenju, rekao je Gajšak, dodajući kako je Hrvatska jedina članica EU-a na istoj listi s državama poput Sjeverne Koreje. Istaknuo je da većina hrvatskih startupova posluje sa stranim tržištima, a ovakva situacija izravno šteti njihovim nastojanjima da zadrže mlade talente i razvijaju inovativne projekte.

Primjeri neefikasnosti

Jedan od najočitijih primjera neefikasnosti sustava je slučaj bivšeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kojem Porezna uprava nikada nije ozbiljno "sjela za vrat".

- Bandić nije imao samo jedan luksuzno uređeni stan nego i vikendicu s bazenom u Hercegovini, a na kraju su otkriveni i dodatni stanovi. Sve to je godinama prolazilo ispod radara, istaknuo je Pandžić.

Slično se može vidjeti i u primjeru Dragana Kovačevića, bivšeg direktora Janafa, koji je teretio za brojne nepravilnosti tek nakon što je otvorena istraga i blokirana imovina. Takvi slučajevi ukazuju na nedostatak preventivnog djelovanja i selektivno postupanje.

Institucionalni problemi i percepcija javnosti

Javnost s pravom postavlja pitanja o podrijetlu imovine političara i dužnosnika.

- Domoljublje nije samo pjevanje himne, već povjerenje u institucije, rekao je Pandžić, dodajući kako je transparentnost ključno pitanje u razvijenim društvima.

No, percepcija je da se korupcija često isplati, a sankcije su blage.

- Primjeri poput afere Rimac, koja je poznata po luksuznom načinu života, ili slučaja Janafa, pokazuju da sustav ne reagira na vrijeme i ne koristi postojeće mehanizme dovoljno učinkovito, dodao je.

Što dalje?

Status Hrvatske na sivoj listi nije samo reputacijski problem već izravno utječe na gospodarstvo i međunarodno povjerenje. 

Hrvatska bi trebala iskoristiti mehanizme koji su već na raspolaganju, ali i razviti dodatne alate kako bi se izašlo iz ovog nepovoljnog statusa. Potrebno je postaviti jasne prioritete i osigurati da institucije surađuju na svim razinama. Ključna je volja vladajućih struktura da pokažu stvarnu predanost borbi protiv korupcije.