Blažić o cijeni hrane: Ne očekuje se enorman rast kao lani, ali cijene neće biti niske

21.01.2023.

20:07

Autor: Anita Suknjov/Renata Waldman/Dnevnik/IMS/HRT

Zvjezdana Blažić, savjetnica u prehrambenoj industriji i poljoprivredi

Zvjezdana Blažić, savjetnica u prehrambenoj industriji i poljoprivredi

Foto: HRT / HTV

Situacija u vezi s cijenom žitarica u Hrvatskoj nikada ne ovisi samo o domaćem tržištu, kazala je za središnji Dnevnik HTV-a Zvjezdana Blažić, savjetnica u prehrambenoj industriji i poljoprivredi. Cijene se formiraju na burzama.   

Do velikih poremećaja u lancima opskrbe došlo je još nakon COVID-a, a cijene žitarica su nakon početka rata u Ukrajini cijene eksplodirale. Rast cijena stvarno je bio enorman, izjavila je Zvjezdana Blažić.

- Do velikih pormećaja u opskrbi došlo je jer su brodovi po svjetskim morima išli nekim čudnim putovima. U Kini je bilo veliko zatvaranje, a ona je ogroman potrošač žitarica i uljarica, stoga nije niti čudo da je došlo do poremećaja, istaknula je Blažić i kazala da je potom uslijedio rat u Ukrajini, državi koja je uz Rusiju veliki proizvođač žitarica. Došlo je do prekida crnomorskih puteva, a kada se to stabiliziralo, cijene su, kaže, počele polako padati.  

Blažić tvrdi da je razlog za rast cijene kruha porast cijene pšenice, ali i cijene energenata.

- U cijelom lancu, od pšenice do kruha, pekar ima mnogo karika i svatko od njh izložen je određenoj vrsti rasta inputa, pa onda te cijene rastu. Zato je i došlo do tako naglog rasta i cijene kruha, napominje. Tvrdi pritom da su opravdani razlozi zašto je došlo do povećanja cijene pekarskih proizvoda.

Rast cijene pešnice se usporava, ali je, kaže Blažić, još uvijek na povijesno najvećoj razini.

Hoće li cijene hrane i dalje rasti?

Na pitanje što potrošači mogu očekivati, hoće li cijene i dalje rasti, Blažić je odgovorila da je cijena hrane vrlo velika neizvjesnost. 

- Ovisi jako o tome kako će se kretati događanja u vezi s ratom u Ukrajini, kakve će biti žetve, kakve su zalihe. Ovisi i o vremenskim nepogodama te kakvi će biti rezultati ovogodišnjih žetvi. Sigurno se ne očekuje da će biti takav enorman rast cijena kakav je bio prošle godine, ali da će cijene hrane biti niske, zaista ne vidim niti jedan razlog. Tu je i niz drugih razloga poput primjene zajedničke poljoprivredne politike, okolišni uvjeti, tako da će se hrana morati proizvoditi po drugačijim uvjetima, izjavila je Zvjezdana Blažić, savjetnica u prehrambenoj industriji i poljoprivredi.

U Hrvatskoj su cijene žitarica porasle za čak 52%

Prošla će godina ostati zapamćena po strelovitom rastu cijena hrane, koje su u najvećoj mjeri i generirale inflaciju. U zemljama Europske unije u 2022. najviše su, za čak 45%, poskupjela jaja i žitarice. Cijene mlijeka u prosjeku su narasle za 31%. U Hrvatskoj je stanovništvo najviše osjetilo rast cijena žitarica, koje su poskupjele za čak 52%, zbog čega su naravno znatno narasle cijene kruha i peciva. Hrvatska proizvodi oko milijun tona žitarica na godinu, dvostruko više od svojih potreba, pa ostatak ide u izvoz.

Slavonska pšenica prošle je godine rodila i više od očekivanog. Na zasijanih oko 170 tisuća hektara prinos je bio malo veći od milijun tona. No, unatoč činjenici da proizvodimo dvostruko više od naših potreba, cijena je viša od europskog prosjeka.

- Moram reći da je cijena inputa bila enormno visoka, da su inputi poskupjeli i po nekoliko puta, a ne samo 50 posto koliko su poskupjele žitarice tako da vjerujem da je poskupljenje opravdano, kazala je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.

Poskupljenje od 52%, poljoprivrednici pravdaju boljom kvalitetom, no i dalje upozoravaju na nisku otkupnu cijenu - u prošloj žetvi bila je od 2 do dvije kune 40 lipa.

- Onda se ta pšenica na zapadnim tržištima prodaje po puno boljim cijenama samo iz razloga jer je ona zaista puno kvalitetnija od recimo pšenice iz Mađarske, trenutno iz Ukrajine ili Vojvodine, izjavio je Stjepan Zorić iz Erduta.

- Da imam mogućnosti da izgradim neke skladišne kapacitete za to bi bio zainteresiran, ali onda bi mogao kalkulirati pa ju držati na skladištu pa prodati kad je bolja cijena, kazao je Dani Varga iz Bilja.

S polja, pšenica odlazi domaćim kupcima ili u izvoz, a cijena uglavnom raste prateći situaciju na tržištu.

- Smatra se da je u prošloj godini izvezeno oko 400 tisuća tona pšenice, 930 tona kukuruza i oko 100 tisuća tona ječma, tvrdi Sandra Zokić.

- Nekakva vlastita potrošnja je otprilike 400 tisuća tona, manje-više, što znači da sva preostala količina od nekakvih 700 tisuća tona je za izvoz, kazao je agroanalitičar Robert Jurišić.

S obzirom na to da je Hrvatska otvoreno tržište, cijene se iz godine u godinu približavaju onima na europskom tržištu žitarica.

- Mi imamo situaciju da na našu cijenu ne utječe domaća ponuda i potražnja već upravo ta izvozna cijena i potražnja. Pa imamo primjerice prošle godine rekordni urod u hrvatskoj skoro milijun tona, a cijene su najveće u povijesti, napominje Jurišić.

Poznato je, primjerice, da velike količine smrznutih pekarskih proizvoda uvozimo. Do našeg potrošača stižu svježe pečeni i topli. U dugom lancu od polja preko silosa, mlinova, pekara, trgovaca i do mnogih drugih posrednika mnogo je mogućnosti za povećanje cijena.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!