Mještani općine Barilović u Karlovačkoj županiji okupili su se u inicijativi "Korana naše blago" kojoj je cilj zaustaviti proširenje kamenoloma koji se nalazi samo 20-ak metara od rijeke Korane. Usto, mještani se žale na buku, prašinu, gust kamionski promet, ali i na štete na kućama.
Naselje Šćulac u neposrednoj je blizini kamenoloma s njegove gornje strane. Posljedice miniranja vidljive su kućama.
- Tu se zemlja trese, kaže Blaženka Brozić iz mjesta Šćulac i pokazuje nam pukotine na kući.
U potkrovlju kuće živi obitelj s dvoje male djece.
- Kad su bili potresi u Zagrebu i Petrinji, mislila sam da miniraju. Nitko od nas nije se prestrašio, nama je to uobičajeno kada miniraju, rekla je Rebeka Brozić.
Mještani se brinu i za spremnik pitke vode ni 70 metara od granica kamenoloma.
Ugroženim se smatra i Miro Zeljkovic iz Barilovića. Iz Zagreba se u mirovini preselio ovamo da bi uživao uz Koranu.
- Udišemo nečisti zrak, izloženi smo buci, toga nije bilo prije u tolikoj mjeri, upozorava.
Gospodin Zeljkovic također ima oštećenja na kući i ističe da je njegova kuća rađena prema projektu i svim građevinskim normama.
Iz kamenoloma poručuju da svako miniranje unaprijed najavljuju te da su ona u skladu sa svim zakonima i pravilnicima.
- Unutar ovih 20 godina rada eksploatacijskoga polja nije zaprimljen nikakav prigovor o oštećenju objekata prilikom izvođenja radova miniranja ili samog rada postrojenja, ističe se u priopćenju tvrtke "GMTT Lešćanec".
Mještani se žale i na kamionski promet.
- Mi smo pod ključem po cijeli dan jer smo na cesti, a na njoj je opća opasnost, dijete moraš držati za ruku od jutra do noći, navodi Dubravka Dobrinić iz Barilovića.
Pitanje ekologije poseban je problem. Dosadašnja studija o radu kamenoloma ne predviđa njegov utjecaj na zaštićenu Koranu.
Mještanin Carevog Sela Ivica Car upozorava da rad kamenoloma direktno utječe na rijeku Koranu.
- Prilikom velikih bujica cesta zna biti prekrivena talozima pijeska i sav taj pijesak odlazi direktno u rijeku Koranu, kaže Valentina Mesarić, članica Inicijative "Korana blago našeg kraja".
Karlovačka županija u ovom slučaju pruža samo pravnu pomoć mjerodavnom ministarstvu koje daje dozvolu za proširenje. Ono je još 2018. potvrdilo studiju utjecaja na okoliš.
- To je razmatrano i doneseno je rješenje da je prihvatljivo za ekološku mrežu, navodi pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Marina Jarnjević.
Ni u općini ne vide problem zbog rada kamenoloma. Prostornim je planom već ucrtano proširenje eksploatacijskoga polja.
- Bilo je nekoliko primjedbi zbog prašine, ali to rješavamo tako da nazovemo vlasnika kamenoloma i ako ima više prašine na prometnici u centru Barilovića, vrši se ispiranje i pranje ceste, rekao je Dražen Peraković, načelnik općine Barilović.
Iz kamenoloma poručuju da proširenju nije cilj povećanje količine eksploatirane sirovine te da će se odmaknuti od Korane i kuća.
Kako god, inicijativa kreće u potpisivanje peticije te od mjerodavnih očekuju da ih se čuje.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!