Samodostatnost u proizvodnji hrane ključna za budućnost

10.09.2024.

Zadnja izmjena 19:00

Autor: Dijana Kovaček/D. S./Dnevnik/HRT

Najkasnije idući tjedan trebao bi biti predstavljen novi porez na nekretnine, rekao je premijer Plenković na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo". Tema već tradicionalne Večernjakove konferencije ovaj put bila je hrana kao geopolitičko i strateško pitanje.

Naime, poljoprivreda i prehrambeno-prerađivački sektor zajedno čine 6 posto našeg BDP-a, a Hrvatska je desetljećima neto uvoznik hrane. U razmjeni s inozemstvom za većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bilježimo deficit. Mogu li se ti trendovi preokrenuti, u Koprivnici su razgovarali vodeći ljudi najvećih hrvatskih prehrambenih kompanija.

Smanjiti ovisnost o uvozu i povećati produktivnost - glavni su ciljevi vodećih hrvatskih proizvođača hrane. Podravkin najnoviji pogon koji će ove godine preraditi 27 tisuća tona rajčice, ispunio je zacrtane ciljeve.

- Rezultat tog projekta je da će Podravka prestati uvoziti rajčicu kao sirovinu, odnosno kao koncentrat i kao što sam najavljivala prije dva mjeseca - svi naši najvažniji proizvodi u koje se ugrađuje bit će od rajčice s hrvatskih polja, rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

Rajčice, žitarice, perad, ribe, šećer, vino.. proizvodi su u kojima Hrvatska uspijeva postići samodostatnost, no daleko je to od dovoljnog, kaže premijer.

- Sve ostalo, voće, povrće, svinjetina, govedina, mlijeko, smo između 45 i 75 posto otprilike, to su naši brojevi, znači tu točno vidimo koji su to segmenti poljoprivrede gdje moramo povećati proizvodnju, ali s druge strane mi nismo sami, mi smo u Europskoj uniji, naše je tržište otvoreno, i mi se moramo nositi s time da je sloboda kretanja roba – slobodna, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o politici Europske unije. No i ona se stalno prilagođuje, pa bi i hrvatska Vlada trebala u budućnosti utjecati na neke politike. Sustav potpora jedna je od njih.

- Da ne bude na način površine, nego da bude na način doprinosa, što je ta površina napravila i tim činom ćemo razdvojiti one koji vrijede, rade i doprinose i tim činom ćemo razdvojiti one koji nisu u toj grupi, rekao je Mirko Ervačić, direktor Osetina Grupe.

Promjena klime, rekao je, utjecat će na proizvodnju i cijene hrane, a osobito negativan utjecaj očekuje se na stočarstvo jer teško će se moći toviti stoku na 40 stupnjeva. Stoga će biti potrebno ulagati u klimatizacijske sustave, a na poljoprivrednim površinama bit će teško nešto uzgojiti bez stakleničke proizvodnje.

Za hrvatsku poljoprivredu iznimno su važne velike i snažne domaće kompanije, koje stvaraju klastere i tako povezuju male i srednje kompanije te proizvođače.

- Već sam to istaknuo, da kad je on glas Hrvatske u Europi, da ne zaboravi na malog kooperanta, jer je taj mali kooperant strateška kategorija Hrvatske, naglasio je Boštjan Napast, predsjednik Uprave ENNA Grupe.

Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi dodao je da, koliko god se trudimo biti samodostatni, to nikad nećemo u potpunosti postići. Smatra da se treba obračunati sa sivom ekonomijom.

Plenković: EU nije donio ništa loše


Premijer Andrej Plenković je istaknuo da se protivi tezi prema kojoj je EU nekome donio nešto loše.


- Nitko nam ne bi dao toliko novca koliko nam daje EU za jačanje gospodarstva što je rezultiralo nikad većom zaposlenošću. Taj novac je uz mjere Vlade utjecao i na to da imamo izvrsne stope rasta, rekao je.


Naglasio je da su kooperanti temelj proizvodnje hrane te da Vlada želi poticati izvoznike čije poslovanje, nažalost, ovisi i o vanjskim faktorima poput energetske krize.


Istaknuo je da je cijena poljoprivrednih proizvoda u proizvodnji danas niža nego što je bila prije inflacije, ali su proizvodi u maloprodaji skuplji.


- Stoga valja vidjeti što se tu događa - jesu li trgovačke marže previsoke ili se radi o kartelnom ponašanju, rekao je.

Na konferenciji o hrani nije se mogla izbjeći ni tema poreza na nekretnine.

- Ove mjere trebaju imati svoj smisao, moraju biti dobro rastumačene, dobro prihvaćene i u cijelosti shvaćene od svih i na taj način, dok se to još malo konsolidira, one će biti predstavljene, ali tu su, ta porezna reforma ide! Ona ide s daljnjim rasterećenjem poreza na dohodak, poručio je premijer.

Vlada će provesti poreznu reformu zbog priuštivog stanovanja, a predstavljanje poreza na nekretnine trebalo bi biti, kaže premijer, najkasnije idućeg tjedna.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora