Francuska na nogama nakon što je vlada pogurala spornu mirovinsku reformu

Francuska je na nogama nakon što je vlada, izbjegavši glasovanje, progurala spornu mirovinsku reformu prema kojoj se granica za odlazak u mirovinu podiže sa 62 na 64 godine. I dok se iščekuje sutrašnje obraćanje predsjednika Emmanuela Macrona naciji, ne prestaju prosvjedi. Sinoć je francuska vlada preživjela glasovanje o povjerenju, i to za dlaku.

Tri policajca teže su ozlijeđena tijekom sukoba s prosvjednicima u Exxon Mobilovoj rafineriji nafte Fos-sur-Mer u blizini lučkog grada Marseillea, priopćila je policijska uprava Marseillea.

To se dogodilo kada je vlada poduzela korake da naredi radnicima da nastave s radom u rafineriji. Tamošnji prosvjedi najnoviji su primjer rastućih društvenih tenzija zbog planova predsjednika Emmanuela Macrona da poveća dobnu granicu za odlazak u mirovinu.

BFM TV je prije emitirao snimke s područja rafinerije na kojima se vidi dim od suzavca, dok dio prosvjednika povremeno baca predmete na policajce.

Samo devet glasova u Nacionalnoj skupštini nedostajalo je oporbi da vladi izglasa nepovjerenje.

- Imajući na umu to da oba prijedloga o nepovjerenju nisu prošla, prijedlog zakona o mirovinskoj reformi, s obzirom na tekst zajedničkog povjerenstva dopunjen amandmanima koje je predložila vlada, smatra se prihvaćenim, rekla je Yael Braun-Pivet, predsjednica Donjeg doma francuskog parlamenta.

Francuska premijerka i dalje brani spornu reformu.

- Odbijanje ovog kompromisa značilo bi financiranje naših mirovina zaduživanjem te opasno slabljenje našeg sustava financiranja. Značilo bi to uskraćivanje povećanja mirovina za milijun 800 tisuća skromnih umirovljenika od početka školske godine, i to u prosjeku od 600 eura godišnje, rekla je Elisabeth Borne, premijerka Francuske Republike.

Gnjev na ulicama Francuske sinoć. Samo u Parizu uhićeno je više od 200 osoba, no cijela je Francuska na nogama.

- Neprimjereno policijsko nasilje nad prosvjednicima proteklih nekoliko dana još više potiče bijes, rekla je Emmanuelle Jourdan Chartier, predsjednica Lige za ljudska prava, Lille.

Sve su oči sada uprte u predsjednika Emmanuela Macrona koji bi se sutra trebao obratiti naciji.

- Jedino što bi mogao reći da ublaži bijes bilo bi to da se odriče svoje reforme, da poštuje činjenicu da velika većina ljudi to ne želi i da mu je žao što se to dogodilo. Najvjerojatnije neće biti tako, stoga mislim da smo u dubokoj krizi koja će trajati tjednima, a možda i mjesecima, rekao je Philippe Moreau-Chevrolet, politički analitičar.

Hoće li Macron ostati uz sadašnji sastav vlade, pitaju se mnogi. Nikada nije bio nepopularniji, a ono što ga osobito treba zabrinjavati jest da je na prosvjedima velik broj mladih koji neće tako lako odustati.