Ustanove u Zagrebu strahuju od iznosa računa za plin

Tvrtke, bolnice te različite ustanove u Zagrebu sa strepnjom čekaju sljedeće račune za plin. Višestruki rast cijene - mnoge od njih mogao bi baciti na koljena. I dok Vlada i zagrebačka vlast traže rješenje kako ublažiti daljnje udare, pravo je pitanje jesu li se drastična poskupljenja mogla spriječiti, neovisno o globalnim kretanjima. Potrošnja manja, račun četiri puta veći. Tako u Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj, u kojem boravi gotovo stotinu mališana, komentiraju drastičan porast cijene plina. 

- Očekivali smo da će poskupjeti, međutim da će ovoliko poskupjeti, zaista smo se šokirali iznosom računa za 12. mjesec 2021. godine, koji je 131 tisuću kuna, rekla je ravnateljica Dječjeg doma Zagreb Jasna Ćurković Kelava.

Ovakva se situacija, kažu u Vladi, nije smjela dogoditi neovisno o globalnom rastu cijene plina.

- Dom u Nazorovoj, kao i svi ostali pravni subjekti u RH, odnosno u Gradu Zagrebu, koji su dobili neopravdano visoke račune, treba povući pravne poteze, naglasio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Da bi moglo biti pravnih poteza prema bivšoj Upravi GPZ - opskrbe naznačio je i zagrebački gradonačelnik.

- Trenutno je, koliko sam informiran, revizija i kontrola vezano uz poslovanje bivše Uprave i onda će se na osnovu toga dalje djelovati. Ali, ono što mislim da je svima očito da je to bilo nesavjesno poslovanje u najmanju ruku, istaknuo je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. 

Ipak, Tomašević ističe da je dio državnih bolnica i sam odgovoran za drastičan rast cijene.

- One su napravile javnu nabavu s uvjetima varijabilne cijene. Znači, oni su tada mislili da će to biti bolje, dok se nije znalo da će cijene ovako podivljati, tako da je ta odluka nažalost bila kriva, dodao je zagrebački gradonačelnik.

U Vladi ističu da gubitke lokalnih plinara neće pokrivati, ali bolnice su druga priča.

- Mi nećemo dozvoliti da naše bolnice ostanu bez dobave plina, odnosno da pacijenti, te u konačnici i oni koji rade u tim bolnicama ostanu na hladnoći. To nije opcija i mi ćemo u okviru proračuna svih ministarstava iznaći sredstva za ove jednokratne šokove, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Plinske šokove treba staviti u kontekst najvećih turbulencija u cijenama plina u proteklih desetak godina, ali i promjene gradske vlasti u Zagrebu, u kojem se više razmišljalo o kadroviranju, a manje o nabavi plina. Sada se vode polemike oko toga tko je trebao nabaviti plin, kada, po kojoj cijeni, na koji rok, s fiksnom ili promjenjivom cijenom, no najvažnije je da cijenu toga ne plate građani od 1. travnja. Gospodarstvo i ustanove već ju plaćaju.