Ne kosite rosnu metvicu, pčele će vam biti zahvalne

Nisu baš česte godine kad metvica - mirisna i ljekovita biljka - obilno cvjeta. A kad se takve godine i dogode - zbog vremenskih uvjeta i pravovremenih kiša - metvica je jedna od najidealnijih pčelinjih paša. A ova je godina baš takva - kažu pčelari. 

Stoga je mnoge iznenadila jedna pomalo nejasna naredba Ministarstva da vlasnici, ne nužno pčelari, svoje livade moraju pokositi do kraja srpnja, dakle baš kad metvica intenzivno cvjeta. Je li ta naredba doista takva i ima li iznimaka od tog pravila, ekipa Plodova zemlje provjerila je u Kratečkom nedaleko od Siska, gdje na pašu metvice pčele dovoze brojni seleći pčelari.

Željko Majstorović iz Siska već se 12 godina bavi pčelarstvom. Još nikad nije izvrcao čisti, sortni metvičin med, rijetke su takve godine - kaže. No, metvica je izvrsna paša. I zato svake godine dovozi košnice u Lonjsko polje. Poručuje kako se ne bi trebalo kositi dok se metvica ne osuši. Košnice bi onda, kaže - bile pune.

Petnaestak kilometara dalje, u Svinjičkom - Ivica Grgurić upozorava na isti problem. Metvice i ondje ima. Paša je natprosječna - ali je vlasnici livade kose, iako ne bi trebali, kaže.

- Najveći je problem što se metvica malčira. Nama ona dobro dođe prvenstveno zbog peludne paše, ali i nektara i peluda koji je ključan za razvoj pčelinjih zajednica. Ovo je period kad zimske pčele - krenu u intenzivniju proizvodnju. Metvica se već niz godina nije vrcala u ozbiljnijim količinama, na upravo 100 do 300 grama dnevnog unosa omogućuje pčelinjoj zajednici bolju pripremu za iduću sezonu, a dolaskom na ovakve lokacije pčelarima izostaje trošak prihrane zajednice, upozorava Grgurić, ali i Igor Petrović iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede.

Željko Strmić iz Mužilovčice jedan je od najvećih stočara u Lonjskom polju. Pod sjenom drveća od sunca se skriva njegovih 200-tinjak konja i 130 krava. Željko zna da je metvičina paša važna za pčelare. I pazi kad kosi, iako ni njemu nisu baš jasni rokovi kad bi to trebao raditi - jedni kažu do 15. srpnja, drugi do 1. rujna.

Košnja i potpore za eko shemu

Dodaje - da je više stoke kao nekad, bilo bi i više metvice. Metvica ne bi uspijevala ako se tlo ne gnoji. A što je više ispaše, kaže, manje je korova, a više dobrih trava.

- Nalazimo se na površinama koje su ucrtane u ARKOD sustav kao pašnjak i za njih je pravilnik propisao način održavanja kako je propisao. Nešto su malo stroži uvjeti, tj. ranija košnja na istim tim pašnjacima koji su označeni kao travnjaci velike prirodne vrijednosti, objašnjava Igor Petrović iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede.

Shvatili su u Hrvatskom pčelarskom savezu problem preuranjene košnje metvice i pokrenuli inicijativu za spašavanje tog pašnog resursa. O rokovima košnje pregovaraju i s Ministarstvom poljoprivrede.

Uklanjanje invazivnih vrsta

- Ono što ja znam je da ljudi koji za eko shemu primaju potpore, imaju za košnju rok do 30. srpnja, tj. 1. kolovoza. Dok je rok za ostali dio pašnjaka 15. rujna. Ono što mi kao pčelarski savez predlažemo jest da se rokovi iz eko sheme prebace na ostale pašnjake. Neka struka kaže, nek to bude i 20. kolovoza kad metvica prestane cvati - nek traktori uđu u pašnjak i krenu s uklanjanjem invazivnih vrsta. To i nama u sljedećoj godini donosi nekakvu korist, tvrdi predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.

Dodaje da se mora voditi računa o tome da se zadrži "ono što nam je bog dao prirodno".

- Upravo su ratari koji malčiraju table preporučili da se da se malčer digne više kako ne bi zahvatio metvicu, nego ono što je invazivno - čičak, amorfu i druge biljke koje stvaraju probleme.

Pravilnici kao elementarna nepogoda

A računica je jasna, kaže Kocet. Sad je na paši metvice velik broj selećih pčelara s oko deset tisuća košnica. Pa nek se po svakoj proizvede samo deset kilograma meda, otprilike je to vrijednost potpora koju za eko sheme dobiju ratari i stočari. Stoga bi pravilnike, smatra Ivica Grgurić, trebalo prilagoditi da svi od njih imaju koristi.

- Pravilnici bi trebali imati glavu i rep, trebali bi imati logike - da nisu "elementarna nepogoda koja dolazi iz ljudskog uma". Pravilnici koji nisu u skladu s prirodnim uvjetima, negativno utječu na uspješno poslovanje, upozorava Grgurić.

Dražen Kocet tvrdi da su "pravilnici prilagođeni samo jednoj priči - a to je stočarska priča". Pčelari bi htjeli, dodaje, da u Ministarstvu "malo razmotre i njihove probleme". Dobro bi bilo, kaže, kao primjer uzeti Sloveniju gdje je zabranjena košnja medonosnog bilja sve dok pčele i drugi oprašivači imaju nekakvu korist.