Neizvjesne jesen i zima: mnogi ne znaju hoće li moći plaćati račune

20.08.2022.

19:27

Autor: Anita Suknjov/Dnevnik/HRT

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Goran Stanzl / PIXSELL

Nikad se s većom neizvjesnošću nije čekala neka ogrjevna sezona kao ova iduća. Drastično poskupljenje energenata mnoge zabrinjava do te mjere da ne znaju hoće li moći plaćati račune. Vlada je najavila novi paket mjera pomoći građanima koji će predstaviti, najavljeno je, za nekoliko tjedana. 

Rekordnu inflaciju i rast cijena građani osjete svakodnevno. I dok neki strepe od jeseni i zime, drugi se nadaju da će velike račune uspjeti "pokriti".


- Nadam se da neće biti veliko poskupljenje, možda su malo uveličali stvari oko poskupljenja, ali smatram da to neće biti, komentirao je jedan građanin.  


- S mirovinom od 2500 tisuće kuna ne znam kako uštedjeti. Ne znam, to bi morao biti stvarno stručnjak tko bi to mogao uštedjeti dok platiš režije, hrana - ništa, rekla je jedna građanka.


Vrijeme jeftine energije daleko je iza nas - ističu u Energetskom institutu Hrvoje Požar.


- Treba računati svakako s višim cijenama energije, i plina i struje, i u tom smislu građani prvenstveno trebaju razmisliti koje opcije im stoje na raspolaganju i što mogu dugoročnije napraviti, kaže Robert Fabek, voditelj Odjela za energetsko i klimatsko planiranje u Energetskom institutu Hrvoje Požar.


Građanima se savjetuju mjere s kojima bi uspjeli maksimalno uštedjeti. 


- Smanjiti temperaturu u bojlerima na 40 do 50 stupnjeva i manje se grijati, i perilice, naročito perilice posuđa, a isto tako i za robu, da se ide na programe koji manje zagrijavaju vodu unutra, jer nije trošak kad radi centrifuga, pumpa - trošak je kad rade grijači, kaže Nenad Kurtović, stručnjak za tržište električnom energijom.


Zbog suše dotok vode u prvih sedam mjeseci ove godine bio je gotovo 37 posto manji od planiranog. No, HEP napominje da u opskrbi električnom energijom problema neće biti.


- Ne očekujemo probleme u opskrbi potrošača električnom energijom u idućem razdoblju. Povoljnijoj energetskoj situaciji svakako će doprinijeti svaka ostvarena ušteda potrošača u skladu sa smjernicama za uštedu energije u Hrvatskoj koje je donijela Vlada RH, stoji u HEP-ovu priopćenju.


Štedi i Grad Zagreb. Do sada su postavljene 22 solarne elektrane na zgradama u vlasništvu Grada, a na 42 su stavljeni kolektori za toplu vodu. Razmatra se i opcija redukcije javne rasvjete po uzoru na ostale europske gradove.


- Razgovaramo s HEP-om, razgovaramo s institucijama na nacionalnoj razini da vidimo način kako da se javna rasvjeta kasnije pali i ranije gasi, ali da se ne ugrožava sigurnost prometa i građana, kaže glasnogovornica Grada Zagreba Dinka Živalj.


Svaka ušteda energije - struje i plina - trebala bi smanjiti potrošnju, a time i račune koji će, možemo se samo nadati, biti podnošljiviji.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!