Krivotvorine i intelektualno vlasništvo

Hrvatska carina samo je ove godine imala 571 zapljenu krivotvorene robe, koja je na kraju većinom uništena. Prošle godine zaplijenjene su 243 tisuće različitih proizvoda, a krivotvori se sve - od odjeće, satova, lijekova do prehrambenih artikala.

33 milijuna eura - tolika je vrijednost robe zaplijenjene prošle godine u Hrvatskoj. Trendovi se ne mijenjaju - najviše krivotvorina dolazi iz Kine. Čak 45 posto! Najčešće - luksuzni proizvodi koji donose najveću zaradu.

- To je zato što je za relativno nizak iznos novca moguće proizvesti proizvode koji su imitacija skupih luksuznih proizvoda, a to se može odnositi i na parfeme, satove koji jesu malo sofisticiraniji proizvodi, ali ih je ipak moguće proizvesti sa manjim ulaganjima, rekao je Ninoslav Babić, viši upravni savjetnik u Središnjem uredu Carinske uprave.

Kina je, kao jedno od najvećih svjetskih tržišta u kombinaciji s jeftinom radnom snagom, postala plodno tlo za krivotvorenje svih vrsta proizvoda.

- Poslovna klima u Kini je takva da na neki način dopušta krivotvorenje robe iako se njihova državna tijela bore protiv krivotvorenja, ali kada gledamo poslovnu klimu i gospodarstvenike. Oni su skloniji proizvoditi robu kojom se krše prava intelektualnog vlasništva, istaknuo je Babić.

Hrvatska je lani iz Kine uvezla robu vrijednu više od milijardu eura, od solarnih panela do odjeće i obuće. Dugačak je popis kineskih proizvoda koji se nude u našim trgovinama ili ih kupujemo na internetu.

- Problem krivotvorenja posebno je ozbiljan u Kini koja je i dalje glavni izvor krivotvorene robe uvezene u Europsku Uniju. To uključuje lažnu odjeću, modne dodatke, luksuznu robu, računalnu opremu, parfeme i kozmetiku, rekla je Gyta Berasneviciute-Singh, voditeljica projekta IP Key China, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo.

Do povreda intelektualnog vlasništva najčešće dolazi u kreativnim i kulturnim industrijama. No, raste i broj neovlaštenih prijenosa sportskih događaja.

- Odnosno piratizacije signala organizacija za emitiranje kada one prenose sportske događaje ili druge događaje uživo. Zbog toga moramo reći da se na razini EU su značajne inicijative nositelja prava u ovom sektoru, istaknula je Marija Šiša Hrlić, voditeljica Odjela za autorska i srodna prava u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.

Krivotvorene proizvode i dalje u najvećem postotku kupuju mladi, no smanjila se stopa piratstva - najviše zbog dostupnosti legalnih servisa.