19:53 / 05.02.2022.

Autor: Mladen Sirovica/Dnevnik/HRT

Pad proizvodnje nafte i plina

Plinovod

Plinovod

Foto: Ilustracija / Shuterstock

Snažan rast cijena nafte i plina na globalnom tržištu ponovno je otvorio pitanje koliko podmirujemo potrebe za tim energentima vlastitom proizvodnjom. Nekada je domaća proizvodnja plina pokrivala 75 posto ukupnih potreba, danas samo 30. Slično je i s naftom, s nekadašnjih 50 posto pali smo na 20.

Potrebne količine nafte već neko vrijeme većinom uvozimo, a posljednjih godina drastično je pala i proizvodnja domaćeg plina.

- Novih istraživanja nema, odnosno ima ih minimalno, dodatnih količina u proizvodnji nema, a ono što se otkrilo davno prije, jednostavno se manje-više iscrpilo – kaže Miro Skalicki, energetski stručnjak.

Kad je već proizvodnja u slobodnom padu, sigurnost opskrbe nastojimo nadoknaditi s nekoliko dobavnih pravaca, među kojima su dvosmjerni plinovodi prema Sloveniji i Mađarskoj, te LNG terminal na otoku Krku.

- Jedna od najboljih stvari što je hrvatska energetika napravila u zadnjih deset i više godina je izgradnja tog famoznog LNG terminala na otoku Krku – smatra Igor Grozdanić, energetski stručnjak.

Iako je LNG gotovo uvijek skuplji od plina koji dolazi kopnenim putem, terminal na Krku može poslužiti kao poluga za postizanje niže cijene. Jer kako objašnjava Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike on u relativnom smislu smanjuje cijenu.

- Jer najskuplja cijena je onda kad plina nema. A LNG služi tome da ga ima. Tako da možemo reći - da nema LNG-ja, cijena bi bila još i veća – tvrdi.

Aktualna plinska kriza i strelovit rast cijena posljedica su geopolitičkih okolnosti i kratkoročno se na njih ne može utjecati.

- Ovo što se sada događa i cijene koje su oko 80 EUR/MWh nemaju veze s pitanjem ima li plina ili nema. Naravno da ga ima i ovo je isključivo političko pitanje – smatra Skalicki.

No kriza je pokazala i koliko je ovisnost Europe o plinu i dalje velika. Prije svega onom iz Rusije.

- Prirodni plin - njega je teško supstituirati. U industriji, u energanama, u prometu, postoje trenutno industrije u kojima nema zamjene za prirodni plin – naglašava Grozdanić.

Ipak, budući energetski smjer je jasan.

- Treba intenzivirati ulaganja u solar, u vjetar, u geotermu i u konačnici u jednom dužem razdoblju isto tako i u vodikove tehnologije – savjetuje Krpan.

No dok obnovljivi izvori energije ne preuzmu energetski primat, geopolitika i njezin utjecaj na cijene nafte i plina uvelike će određivati krvnu sliku našeg energetskog sektora.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!