Barić o srpskoj optužnici za Oluju: Očito da ima političke konotacije

Srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv četiri visoka časnika Hrvatske Vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u akciji Oluja 7. i 8. kolovoza ’95. godine. Prema beogradskom tužiteljstvu, hrvatski borbeni zrakoplovi raketirali su kolonu izbjeglica kod bosanskog Petrovca i mjesta Svodna kod Novog Grada. 

Suđenje hrvatskim pilotima u odsutnosti ponovno je na noge podiglo srbijansku političku javnost, a reakcije bilježimo i u Hrvatskoj. U navodnom raketiranju ubijeno je 13 osoba, od čega 6 djece, a 24 osobe su ranjene.

- Mislim da ponovno slušamo nešto što je bilo aktualno i što proizlazi iz određene dokumentacije Save Štrpca, gdje su i prije pokušavali podići optužnicu koja nije bila kompletirana i gdje se nastojalo ispitati sve okolnosti. Mi smo smatrali da se odustalo od takve optužnice, jer nije bilo dovoljno dokaza. Pomalo smo iznenađeni da to rade baš sad, nakon 27 godina. Očito ova optužnica ima određene političke konotacije, smatra Slavko Barić, umirovljeni general i pukovnik Hrvatske Vojske ispred Instituta za istraživanje rata unutar Hrvatskog generalskog zbora. Dodaje kako sam događaj koji se odvio u akciji Oluja govori kako su Hrvatske Oružane snage bile u napadu, da je izvojevana velika pobjeda, te kako poraz srbijanske vojske očito još uvijek boli i smeta drugu stranu.

Samo u ovoj godini je hrvatsko tužiteljstvo pred naše sudove pozvalo 62 osobe srpske nacionalnosti, koje se sumnjiče za ratne zločine u Domovinskom ratu. Barić smatra kako je ovo što se trenutno događa odgovor Srbije i pokušaj da se određene stvari koje se događaju u Hrvatskoj, te oslobodilačke akcije koje je izvela Hrvatska vojska, u sebi imale velike elemente zločina. 

- To je sistem 'ako vi istražujete zločine koji su počinjeni na području Republike Hrvatske, e pa i mi ćemo onda pronaći nešto što može biti adekvatan odgovor onome što vi činite.

Što se tiče događaja ’95. u BiH te povlačenja srpskih snaga tijekom Oluje, činjenica je da se u kolonama izmiješala i vojska i civili. 

- Događaj smo i mi opisali tako da je došlo do miješanja kolone oklopnih vozila. Čak mislim da se radilo o namjernom uvlačenju vojne kolone u civilnu. Tada smo imali saznanja i da su oklopna vozila išla preko civilnih vozila, i da je bilo stradalih u to vrijeme baš kod samog povlačenja neprijateljske vojske. To, naravno, ne možemo dokumentirati. Ta brojka stradalih je išla od 50, 70, da bi se na kraju svela na puno manji broj ljudi. Ni u kom slučaju se ne može govoriti o nekom namjernom i borbenom djelovanju avijacije, koja je imala za cilj nanošenje gubitaka civilima. Ta okolnost da smo razbili neprijateljske snage i da su oni bili doslovce u bježanju, daje mogućnost drugoj strani da onda napravi razne kombinacije. Bit će interesantno pogledati optužnicu – poznavajući određeni broj optuženih, čisto sumnjam da će i ovdje biti nekog većeg materijala koji će rezultirati s određenim krivičnim pravorijekom, napominje Barić.

Na podizanje optužnice, smatra, Hrvatska treba puno oštrije reagirati.

- Hrvatsko pravosuđe mora biti zainteresirano i adekvatno odgovoriti kako bi se, prije svega, zaštitila istina, a samim time i naši piloti, ističe.

Kada je u pitanju ulazak Srbije u Europsku Uniju, politička moć Hrvatske je, kaže, u tome što se nas pita o odluci.

- Vjerujem da ćemo inzistirati na nekoliko pitanja – neka od njih su pitanje gdje se nalaze nestali, pa ova optužnica, a na kraju i pitanje granice između Srbije i Hrvatske. U svakom slučaju, ne bi trebalo prijeći preko ovih stvari, i ovo je pravi trenutak da dvije strane sjednu, da se ozbiljno pristupi ovakvom problemu, a ne da se to razvlači narednih 40-50 godina.

O stanju u Ukrajini

Ovih dana svjedočimo o padu čeličane Azovstalj, gdje se ruskim snagama predalo preko 2500 ukrajinskih vojnika - sve to podsjeća na pad vukovarske bolnice 90-ih godina. Kada je riječ o postrojbama Azovskog bataljuna, koji su i prije invazije na Ukrajinu od strane ruskog Kremlja označeni kao nacisti i ubojice, Barić smatra kako se stvorio manevarski prostor za Rusiju da primijeni određene zakone koji se odnose na teroriste.

- Pomoću tih zakona je moguće ići i do optužbe za zločine, te na taj način proizvesti i smrtnu kaznu. U Dumi je i došlo do takvog zahtjeva, mada sadašnji zakon govori o 10 do 15 godina.

Podsjeća da su borci Azov legitimni ukrajinski borci, da su poštivali jedinstveno ukrajinsko zapovjedništvo, te da su jasno obilježeni.

- Sve ono pokazuje pripadnost određenim oružanim snagama prema međunarodnim konvencijama. U tom smislu, zadatak je međunarodne zajednice da budno prate što će se s njima događati. No, nisam optimist jer se još uvijek ne zna gdje su pojedini borci stacionirani, pogotovo časnici i dio zapovjednog kadra. Narednih desetak dana je izuzetno važno pratiti, da ne bi došlo do ovakve odmazde.

Ne može, napominje, prihvatiti, kako bi se zločin kakav se dogodio u Vukovaru još negdje mogao ponoviti.

Doktrina ruske vojske, kaže, zasniva se na maksimalnoj uporabi sile. Ta doktrina traži i da se ne ostavljaju nikakvi „džepovi“ kada su u pitanju pobunjenici, već da se brutalnošću pokori određeno područje koje je napadnuto.

- Ta doktrina seže od 2. Svjetskog rata. I ništa bitno se tu nije promijenilo. Jedino se povećao arsenal naoružanja, objašnjava.

Ukrajina već sada sudi ratnim zločincima, a evidentirano je više od 11 tisuća slučajeva ratnih zločina. Trenutno se služi nekolicini ruskih vojnika koji su počinili zločine nad civilima u Buči. To što radi Ukrajina je, kaže Barić, jako dobra stvar.

- Osim što sami procesuiraju, uključili su i međunarodna tijela, te upoznaju cijeli svijet s onime što se događa. Siguran sam da će to omogućiti da svi zločinci dođu pred lice pravde, zaključuje.