Mihaljinac Knežević: APN je promašena, populistička mjera

Krajem ožujka država će raspisati natječaj za novi krug prijava za subvencionirane stambene kredite. Preko državnih subvencija više od 22 tisuće mladih došlo je do svog prvog krova nad glavom. S druge strane, upravo zbog tih subvencija, cijene nekretnina u Hrvatskoj su napuhane unatoč krizi.

- Znanstveno je dokazano da su subvencije pridonijele rastu cijena. Mi smo to vidjeli u struci i na terenu i prije nego su studije objavljene. Prvo problem sa subvencijama je njihova sezonalnost, prije nego se raspišu subvencije poraste potražnja, a na tržištu je samo određen broj nekretnina, rekla je Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK, gostujući u emisiji "Studio 4".

Prije je država svima plaćala polovicu kredita, bez obzira je li riječ o nekretnini u Zagrebu ili nekoj manjoj sredini. Sada je to promijenjeno - 30 do 50 posto rate ovisi o razvijenosti regije kojoj se kupuje nekretnina.

- To je bio jedan od prijedloga koje smo dali, drago nam je da je usvojen. No mnogi drugi nisu bili i zato smatramo subvencije manjkavima. Prvo, one su diskriminatorne zato što su dostupne samo kreditno sposobnima građanima, vidimo da pridonose rastu cijena. One pomažu onima koji su već i mislili kupiti nekretninu. Ne slažemo se da je to velika pomoć svim mladima.

- Jedan od problema je i da možete kupiti nekretninu bilo koje cijene. Država subvencionira do 100.000 eura, odnosno 1500 po kvadratu, dodala je Mihaljinac Knežević.

Rekla je kako je na cijenu nekretnina utjecao niz ekonomskih faktora i razne situacije, i prije same pandemije COVID-a. Subvencije pridonose rastu cijena, istaknula je Mihaljinac Knežević, ali nisu jedan od ključnih faktora.

- Jedan od osnovnih faktora koji je pridonio rastu cijena su već dugi niz godina povijesno niske kamatne stope na kredite, kad su kamatne stope niske onda se više kupuje. U Hrvatskoj imamo tradicionalni pristup ulaganju - u nekretnine. Kada paralelno s time uzmete u obzir da je određeni broj građana iskusio porast plaća i akumulaciju kapitala, onda je jasno zašto se investira u nekretnine. COVID je tu situaciju pojačao. Oni koji su bili platežno sposobni, su i ostali, rekla je Mihaljinac Knežević dodajući kako porast cijena vidimo svugdje.

Naglasila je kako on nije univerzalan niti uniforman. Istaknula je kako je važno analizirati ga i promatrati na razini regija.

- Ima regija gdje cijene uopće nisu porasle, dapače pale su i nema porasta broja transakcija, poručila je.

Zašto država ne uzima u obzir kritike?

Mihaljinac Knežević je rekla kako se radi o populističkoj i promašenoj mjeri koja ni na koji način ne postiže cilj demografske obnove.

- U područjima u kojima su veće subvencije jer su manje razvijena ne vidimo porast transakcija niti da veći broj mladih kupuje nekretnine.

Ključna stvar je da je u trenutku uvođenja subvencije, rekla je Mihaljinac Knežević, bilo uvedeno oslobođenje od poreza na promet na kupnju prve nekretnine.

Na konstataciju voditelja Vlahova da svi koji plaćaju porez zapravo plaćaju i dio tuđih stanova, Mihaljinac Knežević je rekla: "Apsolutno".

- Nedostaje smislena, sustavna, dugoročna stambena politika koju više ne trebamo zvati socijalnom. Kada pogledamo neke države koje su primarno imale socijalnu stambenu politika, ona se sada zove priuštivom. Zašto?  Zato što mnogim članovima društva nekretnine i njihova priuštivost postaju veliki problem. To je ono što nedostaje u Hrvatskoj, poručila je.

Mihaljinac Knežević je naglasila kako na tržištu ima premalo priuštive novogradnje. Također, imamo problem nedostatka javnog izvora realiziranih cijena.

- Onda se prodavatelji vode traženim cijenama koje nisu realne, to su njihova očekivanja. Vidimo nerazumijevanje da su novogradnja i starogradnja dva potpuno različita proizvoda. Dok može rasti cijena luksuzne novogradnje i dok na tržištu mogu postojati tako skupi stanovi, starogradnja je nešto sasvim drugo. 

Više pogledajte u videu: