21:32 / 07.02.2022.

Autor: Studio 4/HRT/IMS

Jurčić: Nemamo sustavni pristup ekonomskoj politici

Ljubo Jurčić

Ljubo Jurčić

Foto: Studio 4 / HRT

Dok Vlada priprema paket zaštitnih mjera protiv žestokog vala poskupljenja energenata, prije svega struje i plina, ne prestaje rast cijena hrane. Riba i meso već su skuplji za 30 posto. Bez poskupljenja Hrvatska očito neće moći, ali čini se kako ne može ni bez nepotrebnih afera, čak i kada je u pitanju idejno rješenje na kovanici hrvatskog eura na kojoj je završila, kao motiv ukradena, škotska kuna - koja je plagijatoru donijela i prvu nagradu, a organizatorima nadmetanja, HNB-u, novu sramotu. Ovu novu aferu ekonomski analitičar prof. Ljubo Jurčić komentira kao očekivanu. 

- Kad se gleda na Hrvatsku, po svim mjerama koje se donose, izboru kune, pa i sama zamjena kune eurom je zapravo improvizacija. Često sam govorio kada je Hrvatska počela stagnirati i propadati demografski i ekonomski – od onog trenutka kad je hrvatska politika prekinula vezu s hrvatskom znanosti. U međuvremenu se rasula i hrvatska znanost i stručne institucije, koje moraju donijeti prijedloge za nešto. Nemamo sustavni pristup ekonomskoj politici, rekao je Jurčić u emisiji "Studio 4".

Dodaje kako je i slučaj nedavno plagirane kune posljedica toga.

- To je pokazatelj – prije smo imali kunu kao valutu koja nije obavljala svoju funkciju, nego je bila prevara. Sad uvodimo euro, koji nije hrvatska valuta jer nije odraz hrvatskog gospodarstva. Nacionalna valuta mora biti slika ili odraz tog gospodarstva - euro je slika efikasnih gospodarstava, ističe Jurčić.

Poskupljenja će se očito poklopiti sa uvođenjem eura, odnosno ulaskom Hrvatske u eurozonu. Tim bi euro na početku mogao biti i uzrok pada životnog standarda.

- Postoji nominalni kriterij da kod trenutka uvođenja eura, dvije godine prije uvođenja, inflacija ne smije biti veća od 1,5 posto – radi jasnoće vrijednosti i funkcioniranja gospodarstva kad ulazi u eurozonu. U ovoj situaciji će se vjerojatno podizati cijene.

Cijene energenata

Ovaj tjedan se navodno očekuje paket mjera koje će smanjiti udar visokih cijena energenata koja bi mogla pogoditi kućanstva. Koje se mjere mogu očekivati?

- Može se ići kroz vaučere, s jedne strane. S druge strane, država može napraviti takvu uredbu, da dio troška povećanja ulaznih troškova energije prevali na poduzeća koja isporučuju energiju i na taj način pogoršava njihov poslovni rezultat. Bilo kako bilo, povećanje cijena roba koje se troše u našoj zemlji, a ulazi iz inozemstva, će pokriti hrvatsko društvo, objašnjava Jurčić.

Ribari traže moratorij na cijene plavog dizela – mnogi tvrde da ionako uz mizeran ulov nemaju kome prodati i ono što ulove u mreži.

- To treba biti u strategiji razvoja poljoprivredne i ribarske proizvodnje. Što se tiče plavog dizela, znamo da oko 60 posto cijene energenata čine davanja državi, trošarine, porezi – tu bi se moglo reagirati sa strane Vlade i subvencijama. To dopušta i Europska Unija, to je politika da se zadrže ljudi na teritoriju. Samo mora postojati organizirani sustav u državi, da ima objektivne argumente da to napravi, kaže.

Trenutno imamo situaciju u kojoj Vlada, premijer i ministri obećavaju kako će zaštititi građane od poskupljenja – ipak, to je neizvedivo u obujmu kojeg građani očekuju. Je li to razlog zbog kojeg raste rejting HDZ-u? Jurčić ističe kako Vlada svakako nije uspješna, što pokazuju i ankete, te kako je žalosno što je postoji alternativa koja bi ju bolje zamijenila. To je, kaže razlog što HDZ i dalje uživa veliku popularnost među građanima.

- Odluka će biti politička – povećanje cijena će ići onoliko koliko će vladajući procijeniti da to neće nanijeti preveliku štetu njihovom rejtingu, smatra Jurčić.

 

Poskupljenje hrane

Poskupljenje hrane još je opasnije za građane – Jurčić kaže kako je problem u tome što je plaća hrvatskih građana tri puta manja nego u Europskoj uniji.

- Kod prosječne potrošnja Hrvata koji ima 8 tisuća kuna plaću, 28 posto odlazi na hranu i 15 posto na energente. Onaj koji ima 4-5 tisuća kuna plaću, njemu ide 60, 70 posto – samo izdvaja za hranu i energente, napominje. Oko 21, 22 posto ljudi u Hrvatskoj je na granici siromaštva. Sad će se ta granica proširiti do 25, 30 posto ako ne bude izrazitih kompenzacijskih mjera za te najugroženije.

Politika, smatra, ne može razumjeti problem u kojem se nalaze građani Hrvatske.

- Ali to ne treba biti osoban osjećaj, nego sustav koji to sustavno evidentira, mjeri, i predlaže politici. Mi nemamo takav sustav, nego kad dođe ovakva situacija mi improviziramo, objašnjava.

Ono što državu dodatno treba brinuti je i velik broj građana koji su zaduženi – bilo da je riječ o plaćanja kredita za stanovanje, bilo da je riječ o namjenskim kreditima. Nema puno prostora kako bi se građani mogli dodatno zaduživati, što je bilo vidljivo 2010. godine kada je tečaj švicarskog franka narastao.

- Tada je 250 tisuća ljudi otišlo u blokadu – mislim da danas još 200 i nešto tisuća ljudi ima blokiran račun. Kod svakog ovakvog udara broj blokiranih će se povećati, napominje Jurčić.

Pitanje je zašto su cijene energenata tako vrtoglavo skočile? Političari bi za krizu lako mogli naći objašnjenje – prije svega za energetsku krizu Ukrajine i Rusije koja ne jenjava. Čini se kao da se situacija namjerno napuhuje, što na svojim leđima najviše osjećaju upravo građani.

- Izvor povećanja cijene energenata je geopolitika koja je pokrenula taj proces – kad počnu rasti cijene, onda se uključe špekulanti. Nije bilo nikakvog objektivnog razloga da nafta danas bude preko 90 dolara, nije toliko skočila potražnja, nego se stvorila atmosfera inflacije i krize, i špekulanti to još više potiču – na taj način žele zaraditi, objašnjava i zaključuje kako u takvim situacijama do izražaja dolazi pitanje kakvu ekonomsku politiku ima država i koliko se zaliha stvorilo kako bi se kriza izdržala.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!