09:58 / 11.02.2022.

Autor: Gordan Žvanović/Dnevnik/HRT/IMS/V.G./Hina

U Brestu oformljena koalicija za ambiciozan sporazum o zaštiti otvorenog mora

Summit One Ocean

Summit One Ocean

Foto: HTV / HRT

Dvadeset sedam država članica Europske unije i 13 drugih zemalja oformilo je u petak koaliciju zaduženju zaključiti ambiciozan sporazum o zaštiti otvorenog mora, rekli su u petak francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na samitu u Brestu.

Ta koalicija, na poticaj Europske unije i Francuske, semestralne predsjedateljice Europskom unijom, "poziva na prihvaćanje ambicioznog sporazuma o održivom očuvanju bioraznolikosti mora izvan nacionalnih jurisdikcija", objasnila je predsjednica Europske komisije.

- Vrlo smo blizu zaključenja (sporazuma) no potreban je poticaj da se to završi ove godine, rekla je.

Inicijativu podržavaju Australija, Kanada, Čile, Komorski otoci, Indija, Monako, Maroko, Norveška, Peru, Republika Kongo, Singapur, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Sporazum treba donijeti alate za zaštitu međunarodnih voda koje su prečesto zona u kojima ne rijede ekološki zakoni, istaknuo je francuski predsjednik.

Otvoreno more počinje ondje gdje završavaju isključivi gospodarski pojasevi država članica, najviše 200 nautičkih milja (370 km) od obale i prema tome nisu pod pravnom nadležnošću nijedne države.

Područje otvorenog mora čini više od 60 posto oceana i gotovo polovinu našeg planeta, no prečesto je to područje nedovoljno poznato.

Oceani su ugroženi jer razaraju ih emisije stakleničkih plinova koji izazivaju globalno zatopljenje, izazivaju kiselost voda, a oceani trpe i zbog onečišćenja svih vrsta t naravno zbog pretjeranog izlova.

Pregovori o sporazumu o otvorenom moru, koji se vode od 2018. godine pod okriljem UN-a, bili su prekinuti zbog pandemije covid-19. Četvrti i teoretski završni krug pregovora predviđen je u ožujku u New Yorku.

Oceani ugroženi zbog onečišćenja i pretjeranog iskorištavanja

Oceani prekrivaju oko 70 posto Zemljine površine i čak 80 posto života na našem planetu događa se u njima. No danas su ugroženi zbog onečišćenja i pretjeranog iskorištavanja. Golema vodena površina apsorbira više od 90 posto globalnog zatopljenja.

- Kao rezultat oceani se griju i postaju kiseliji, led na polovima se topi i globalno klima se mijenja. Oceanski ekosustavi pate kao i zajednice koje o njima ovise. Egzistencija više od 3 milijarde ljudi ovisi o bioraznolikosti mora i obalnog područja, rekao je Antonio Guterres, glavnik tajnik UN-a.

Sudionici samita pozvali su, stoga, na donošenje pravno obvezujećeg instrumenta koji bi omogućio očuvanje morske bioraznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.

- Važno je očuvati 30 posto oceana kao kritičan cilj za prirodu i klimu, a da bismo to postigli, svaka će zemlja morati postaviti ambicioznije ciljeve, rekao je John Kerry, američki izaslanik za klimu.

- Pokrenuli smo misiju za obnovu našeg oceana i voda do 2030. Uložit ćemo u to pola milijarde eura. Fokusirat ćemo se na 5 europskih mora. Primjerice, na Mediteranu naša je misija spriječiti i ukloniti onečišćenje, posebno izazvano kemijskim i plastičnim otpadom, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Očuvanje oceana jedan je od najvažnijih globalnih izazova, a Hrvatska želi poduzeti dodatne napore u borbi protiv onečišćenja mora i za očuvanje bioraznolikosti, rekao je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u francuskom Brestu.

- Zaštita oceana, najvećeg ekosustava na Zemlji, jednaka je zaštiti našeg planeta, očuvanja naše bioraznolikosti, naših života, rekao je premijer u govoru na samitu One Ocean u lučkom gradu Brestu.

Plenković smatra da je zaštita oceana i mora nužna te da Hrvatska kao pomorska zemlja želi biti primjer u borbi protiv onečišćenja oceana i mora.

Oceani apsorbiraju trećinu svjetskih emisija ugljika i imaju važnu ulogu u snižavanju globalne temperature, ali ni oni nisu imuni na klimatske promjene i ljudski utjecaj pa ih je potrebno zaštititi.

- Hrvatska je zabranila plastične vrećice, plastične proizvode za jednokratnu uporabu poput slamki i štapića za uši, a namjerava pridonijeti i globalnom cilju zaštite oceana, rekao je Plenković.

video thumb

- Do 2030. ćemo zaštititi 30 posto morskog područja pod našom jurisdikcijom, obećao je hrvatski premijer.

Hrvatska želi uspostaviti još područja ograničenog ribolova čime će se obnavljati prekomjerno iskorišteni morski ekosustavi, po uzoru na Jabučku kotlinu - pozitivan primjer kako se može obnoviti riblji fond i očuvati biološka raznolikost na zadovoljstvo ribara, znanstvenika i svih ljudi.

- To pokazuje da zaštita malog područja može značajno unaprijediti biološku raznolikost i sigurnost hrane, rekao je Plenković.

Plenković je nakon govora tvitao da je "očuvanje oceana jedan od najvažnijih globalnih izazova" i da "na 40. godišnjicu Konvencije o pravu mora, moramo napraviti maksimalan napor kako bismo zaključili sporazum o očuvanju bioraznolikosti iznad nacionalnih zakonodavnih okvira".



- U Ženevi se održava druga ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije. Ondje možemo i trebamo postići sporazum o ukidanju javnih subvencija koje potiču pretjerani izlov i ilegalni ribolov, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Francuska je doprinos zaštiti oceana dala i predstavljanjem prototipa teretnog broda nosivosti do 5000 tona koji ne stvara stakleničke plinove, a kao gorivo upotrebljava tekući vodik. Prvi takav brod trebao bi zaploviti do 2025.

U Brestu su još dvojica premijera država članica EU-a, irski premijer Micheal Martin i premijer Malte Robert Abela, a Sjedinjene Države će predstavljati poseban izaslanik za klimu John Kerry. Očekuje se dolazak šefova država i vlada Maroka, Tunisa, Tanzanije, Namibije, Gane i drugih.

Britanski premijer Boris Johnson, njemački kancelar Olaf Sholz, kanadski premijer Justin Trudeau i kineski potpredsjednik Wang Qishan trebali bi se obratiti okupljenima virtualnim putem.

Plenković: Jabučka kotlina sjajan primjer brze obnove ribljeg fonda

Ograničenje lova ribe u Jabučkoj kotlini sjajan je primjer kako se takvim mjerama brzo obnavlja riblji fond što može poslužiti kao primjer za druge situacije u Sredozemlju, rekao je premijer Andrej Plenković.

Jabučka kotlina, pojas od hrvatskog otoka Žirja do talijanske Ortone, sadrži gotovo četvrtinu ukupne biomase gospodarski važnih vrsta ribe sjevernog i središnjeg Jadrana.

Niz godina Jabučka kotlina bila je ribolovno područje odakle je dolazilo više od 30 posto koćarskog ulova hrvatske i talijanske flote. No, prelov je iscrpio riblji fond pa je od 2015. godine ribolov ondje ograničen.

Mjere su urodile plodom i fond je obnovljen.

- Nelovljenje ribe u Jabučkoj kotlini je sjajan primjer kako se takvim mjerama brzo obnavlja riblji fond koji može služiti za druge situacije na Mediteranu, rekao je Plenković novinarima.

BiH treba pravedan izborni sustav


Premijer je iskoristio samit u Brestu da na njegovim marginama s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i drugim kolegama razgovara o izbornoj reformi u BiH.

Plenković je najavio da bi se ta tema mogla raspraviti i na Europskom vijeću za što "Michel ima punu razumijevanja".

Istaknuo da je u međuvremenu važno da se nastave razgovori u BiH među političkim strankama, prije svega između hrvatskih i bošnjačkih.

- Dobro je da su ti razgovori održani jučer u Sarajevu i dobro je da će se i nastaviti, rekao je.

- Mi ćemo s naše strane činiti sve da dođe do dogovora koji će, naravno, omogućiti pravedan izborni sustav, dodao je.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!