Rusija do subote zatvorila Sjeverni tok 1; Europa strahuje od duljeg roka

Rusija je ponovno zaustavila dotok plina kroz Sjeverni tok 1, najveći plinovod u Europi koji preko Baltičkog mora ide prema Njemačkoj. Ruski Gazprom objavio je da plina neće biti do subote rano ujutro. No, europske zemlje strahuju da bi se to razdoblje moglo produljiti, čime bi se još više otežale pripreme za sezonu grijanja.

Protok plinovodom Sjeverni tok 1 pao je na nulu, pokazuju podaci s ulazne točke na njemačku plinsku mrežu. Ruski energetski div Gazprom tvrdi da je najnoviji prekid u opskrbi nužan zbog održavanja jedinog preostalog kompresora plinovoda.

- Ne razumijemo zašto Rusija ponovno treba obaviti tehničko održavanje, ali Njemačka se u međuvremenu bolje pripremila. Dobro smo popunili skladišta, dobivamo plin iz Norveške, Nizozemske, Belgije, a uskoro i iz Francuske, kazao je Klaus Müller iz njemačke savezne agencije za mreže.

- Na vrijeme smo prepoznali prijetnju da bi se Rusija mogla koristiti izvozom fosilnih goriva za pritisak na druge zemlje. Sada to u praksi vidimo u smanjenoj opskrbi plinom, jer se ugovori koje je potpisala Rusija i njezine tvrtke ne poštuju, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.

Moskva, koja je opskrbu preko Sjevernog toka 1 već u lipnju smanjila na 40 posto kapaciteta, a u srpnju na samo 20 posto, krivi sankcije zapada. One, tvrde Rusi, otežavaju održavanje i sprečavaju povratak i instalaciju opreme.

- Ne znate li da aktualna njemačka vlada, prema instrukcijama Washingtona, čini sve kako bi uništila energetske poveznice s našom zemljom? Vi uništavate ovu energetsku suradnju i optužujete nas za prijetnju nestašicom energije. Da, vi ste ludi, izjavila je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Europske vlade strahuju da bi Moskva mogla još više reducirati opskrbu.

- Putin upotrebljava plin kao oružje. To se očituje i u cijeni električne energije, koju uvelike određuje cijena plina, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Zbog daljnjih ograničenja opskrbe mogla bi se produbiti energetska kriza u Europi. Veleprodajne cijene plina već su skočile za više od 400 posto u odnosu na prošli kolovoz te tako prouzročile visoke životne troškove potrošača i teže poslovanje tvrtki. Mnogi su se morali prilagoditi.

- Uveli smo veoma ranu smjenu od 6 ujutro, jer u to vrijeme temperature su niže pa ne upotrebljavamo rashladne sustave. Prošle smo godine u srpnju potrošili 70 tisuća kubnih metara plina po cijeni od 18 tisuća eura, a ove godine, uz smanjenu potrošnju, cijena je bila 127 tisuća eura, izjavio je Lorenzo Giornelli, menadžer u talijanskoj tvrtki za proizvodnju keramike.

Ohrabruje podatak da su u Europskoj uniji skladišta plina popunjena gotovo 80 posto, što se očekivalo tek početkom studenoga. No iz njih se može zadovoljiti najviše 30 posto zimske potražnje za plinom.