Energetske posljedice ruske agresije na Ukrajinu

02.09.2022.

19:49

Autor: Gordan Žvanović/M.M./Dnevnik/IMS/HTV/HRT

Energetske posljedice ruske agresija na Ukrajinu

Energetske posljedice ruske agresija na Ukrajinu

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Ministri financija vodećih svjetskih gospodarstava, zemalja G7, dogovorili su da će ograničiti gornju granicu cijene ruske nafte kako bi spriječili Moskvu da prodajom crnoga zlata financira rat u Ukrajini. Ta bi mjera trebala olakšati i daljnji udar cijena naftnih derivata na potrošače.

Nakon što su istekle tromjesečne subvencije njemačke vlade, litra benzina za vozače u toj zemlji poskupjela je više od dvije kune po litri.

- Uz takav rast cijena goriva ostaje nam manje novca u novčaniku, pa moramo dobro odvagnuti što ćemo kupovati, rekla je Ariana, stanovnica Münchena.

Subvencije će do studenog zadržati francuska vlada, pa vozači iz susjedne Belgije sve češće prelaze granicu kako bi napunili spremnik.

Cijene nafte i ostalih energenata u strelovitom su porastu kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu i uvođenja sankcija Zapada, među kojima je i djelomično ograničavanje uvoza ruske nafte. Kako bi smanjili pritisak na potrošače, ali i zadali udarac Moskvi, ministri financija skupine G7 dogovorili su postavljanje limita za cijenu ruske nafte.

- Ograničavanje cijene za izvoz ruske nafte osmišljeno je kako bi se smanjili Putinovi prihodi i zatvorio velik izvor financiranja za rat protiv Ukrajine. U isto vrijeme želimo obuzdati globalne cijene energije i smanjiti inflaciju na svjetskoj razini, rekao je Christian Lindner, njemački ministar financija.

Moskva tvrdi da bi takve mjere dovele do znatne destabilizacije globalnog naftnog tržišta. Odgovorit će, kaže, uskraćivanjem isporuke.

- Zemlje koje se pridruže potencijalnom ograničavanju cijena neće više dobivati rusku naftu. Nećemo surađivati s njima uz takve netržišne principe, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Predsjednica Europske komisije ne namjerava stati samo na ograničavanju cijene crnog zlata.

- Čvrsto vjerujem da je vrijeme za ograničavanje cijene ruskog plina u Europi. Dogovorili smo stvaranje zajedničkih zaliha i skladišta plina u Europi popunjena su 80 posto. Postigli smo to prije nego što se očekivalo. Intenzivno smo radili na postizanju neovisnosti o ruskom plinu, okrećući se drugim dobavljačima. Već sada nam Norveška isporučuje više plina od Rusije, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Nakon što je Rusija u znatnoj mjeri ograničila isporuku plina Europi, sredinom tjedna plinovod Sjeverni tok 1 prema Njemačkoj na tri je dana zatvoren. Rusi tvrde da sankcije Zapada otežavaju održavanje.

- Nema tehnoloških rezervi, jedna turbina radi pa razmislite o tome. To nije krivnja Gazproma. Ugrožena je pouzdanost cijelog sustava, istaknuo je Peskov.

Njemačka, koja se do početka ruske invazije na Ukrajinu snažno oslanjala na ruski plin, već planira skoru izgradnju petog terminala za ukapljeni plin, a kancelar Scholz najavio je i promjenu zakona radi bržeg prelaska na obnovljive izvore energije.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!