Milanović na Malti: Hrvatska očekuje podršku za Schengen

11.07.2022.

12:42

Autor: Gordan Žvanović/Dnevnik/IMS/I.Z./T.D./HRT/Hina

Susret s predsjednikom Republike Malte Georgeom Vellom

Susret s predsjednikom Republike Malte Georgeom Vellom

Foto: Dnevnik / HRT

Predsjednik Milanović u dvodnevnom je posjetu Malti. Danas je razgovarao s malteškim predsjednikom Georgeom Vellom. Sve prati reporter HTV-a Gordan Žvanović koji se javio u Dnevnik te rekao kako su dvojica predsjednika razgovarala o daljnjem jačanju bilateralnih odnosa. 

Gordan Žvanović je istaknuo kako je na dnevnom redu bilo niz europskih tema među kojima i one ključne za Hrvatsku - ulazak u Schengen i eurozonu.

Malta je uvela euro 2008. godine i za razliku od drugih zemalja taj je prijelaz bio poprilično dobro prihvaćen i kod građana i kod gospodarstvenika pa nam njihova iskustva mogu biti od koristi. Milanović je rekao kako uvođenjem eura Hrvatska gubi monetarni suverenitet, ali da je riječ o odluci koja je uspješno testirana od strane brojnih dugih zemalja pa se nada najboljem, rekao je Žvanović u uvodu.

Vella je podržao odluku Hrvatske da uvede euro te da će ona doprinijeti daljnjem razvoju gospodarske suradnje dviju zemalja.

- Potporu je dao i za ulazak u Schengen za kojeg Milanović smatra neposrednim nacionalnim interesom jer će olakšati protok roba i ljudi. Milanović je domaćinu predstavio probleme s kojim se Hrvati suočavaju u BiH kao konstitutivni narod prilikom odabira svojih predstavnika u vlasti. U fokusu je bilo proširenje EU-a na jugoistok Europe što su oba predsjednika snažno podržala, a to je bila i jedna od tema s ostatkom državnog vrha. Tijekom dana Milanović se sastao i s premijerom Robertom Abelom, zaključio je.  

Milanović je rekao da je ulazak Hrvatske u Schengen neposredni hrvatski interes.

- Mi smo otvoreno gospodarstvo kao što trebaju biti sva europska gospodarstva, po temeljnim dokumentima EU-a i europskoj privrženosti ideji slobodnih tržišta, istaknuo je.

Dodao je da je to hrvatski interes i zbog olakšavanja protoka ljudi koji dolaze u Hrvatsku i sudjeluju u našem turističkom gospodarstvu te da u tom pogledu očekuje podršku Malte.

- Neću tvrditi da je to gotova stvar, da Hrvatska odmah ulazi u schengensku zonu, ali nadam se najboljem, rekao je Milanović koji će o toj temi razgovarati i s predsjednikom Zastupničkog doma Anlu Farrugiom, premijerom Robertom Abelom i šefom opozicije Bernardom Grechom.

Milanović: Morat ćemo živjeti s tom odlukom

Predsjednici su razgovarali o uvođenju eura u Hrvatskoj. Milanović je rekao da se to tretira kao gotova stvar i nešto što mu se čini kao nezaustavljivo.

- Hrvatska je donijela odluku. Morat ćemo živjeti s tom odlukom. Nije neka zabrinjavajuća odluka, testirale su je brojne države, pa se nadam najboljem. Naravno, odričemo se jednog od osnovnih alata državnog suvereniteta, monetarnog suvereniteta. To je naša valuta koja je stvorena u burnim i turbulentnim godinama naše novije povijesti, rekao je Milanović.

Milanović je na sastanku s Vellom kritizirao dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviji, ali ne i BiH.

- To je, nažalost, pitanje gdje odnos prema ovoj temi prelazi od razočaranja do bijesa, a stvari idu samo na gore. Posljednji potez, to da se Ukrajini i Moldovi dodijeli status kandidata za članstvo u EU, a da se u isto vrijeme zanemari Bosna i Hercegovina, nema nikakve veze s razboritom državničkom mudrošću, s dalekovidnošću i odgovornošću međunarodne politike. To je nešto što me stvarno razočaralo, rekao je Milanović.

Status kandidata Bosni i Hercegovini

Istaknuo je da se može teško opravdati politički, taktički i u konačnici etički zašto Europsko vijeće - kao tijelo koje na kraju odlučuje - nije dodijelilo status kandidata Bosni i Hercegovini.

- Taj propust ide ruku pod ruku s nizom drugih propusta kojima svjedočimo i kojima smo svjedočili na zapadnom Balkanu, kao što je dinamika pregovaračkog procesa Crne Gore te izostanak početka pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije. I na kraju Srbija, koja je, nažalost, izabrala svoj put i očito nije jako zainteresirana za europske procese i pravila kojih se u ovom trenutku mora pridržavati. Možda promjene odluku u razumnom roku, a možda i ne, rekao je Milanović, ističe se u priopćenju.

Vella je rekao da razumije osjetljivost hrvatskog predsjednika na temu prava Hrvata u BiH te naglasio da višedesetljetni napori nekih kandidata sa zapadnog Balkana nisu honorirani, navodi se u priopćenju.

- Potrebna je puno veća predanost Europske unije zemljama zapadnog Balkana. Osim što dovodi do nezadovoljstva u ovim zemljama, postoji i opasnost da se ove zemlje počnu okretati utjecaju trećih zemalja. Ozbiljnija i jasnija europska perspektiva doprinijela bi, između ostalog, i stabilnosti jugoistočne Europe, rekao je Vella.

U kontekstu pristupanja Hrvatske EU-u, Milanović je rekao da su pregovori za članstvo u Uniji vođeni sa znanjem da postoji oko 600 tisuća hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini.

- Zbog toga se ne može reći da su ti ljudi postali hrvatski državljani nakon ulaska Hrvatske u EU. Oni su to bili i prije 2013. Veliki broj Hrvata koji žive u Hrvatskoj vuku porijeklo iz Bosne i Hercegovine. Hrvatska je obvezna pomoći tim ljudima, pokušati doprinijeti rješavanju njihovih problema, ali na miroljubiv način, rekao je hrvatski predsjednik.

Državni posjet Predsjednika Republike Hrvatske Republici Malti uslijedio je nakon državnog posjeta predsjednika Republike Malte George Vella Republici Hrvatskoj u listopadu prošle godine s ciljem daljnjeg jačanja prijateljskih odnosa dviju država.

Hrvatska i Malta imaju odlične bilateralne odnose, bez otvorenih pitanja, što su dvojica predsjednika potvrdila i tijekom boravka predsjednika Velle u Zagrebu. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!