Macron poručio istočnoj Europi: Trebali smo slušati upozorenja o Rusiji

U Bratislavi se održava međunarodna konferencija o sigurnosti GLOBSEC Forum, jedan od najutjecajnijih skupova čelnika srednje i istočne Europe. Među njima je i hrvatski premijer Andrej Plenković, a na konferenciji sudjeluju i francuski predsjednik Emmanuel Macron te čelnica Europske komisije Ursula Von der Leyen koja je predstavila novi plan za države zapadnog Balkana kako bi se što prije pridružile Europskoj uniji. Teme koje dominiraju su nastavak potpore Ukrajini, otpornost Europe suočene s ratom i ublažavanje globalnih posljedica rata.

 

Iz Bratislave se za središnji Dnevnik HTV-a javio Gordan Žvanović. 

- Kako smo vidjeli, poslana je snažna poruka o spremnosti Zapada na dugoročnu potporu Ukrajini i insistiranju na pravednom miru bez ustupaka za agresora. Na sudionici Foruma ovdje u Bratislavi raspravljali su i o otpornosti Europe suočene s ratom kao i o ublažavanju globalnih posljedica rata. Premijer Plenković sudjelovao je na panelu na tu temu i istaknuo kako je važno spriječiti da se negativne posljedice ruske agresije preliju na standard građana. Istaknuo je  i kako je stoga hrvatska Vlada intervenirala u cijene energenata i time potaknula rast gospodarstva koji je premašio očekivanja. U slučaju potrebe kaže da će činiti i dalje, rekao je Žvanović.

- No Europska komisija prošli tjedan Hrvatskoj je dala preporuku da do kraja godine ukine subvencioniranje cijena energenata, a s time se slaže i dio predstavnika našeg energetskog sektora. Ravnatelj naše energetske agencije REGEA-e Julije Domac je također bio na GLOBSEC-u, smatra kako subvencioniranje cijena sprječava interes za ulaganje u zelenu tranziciju. No ministar gospodarstva i državnog razvoja Davor Filipović u Bratislavi je poručio kako Hrvatska pridonosi energetskoj neovisnosti Europe kroz proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku, a bez obzira na potpore građanima i gospodarstvu, intenzivno radi i na zelenoj tranziciji, i istaknuo tako kako je pri kraju natječaj za iskorištavanje geotermalnih izvora energije koji bi trebao privući investicije od 400 milijuna eura, javio je Žvanović iz Bratislave.

- Građani koji nisu socijalno ugroženi moraju plaćati punu cijenu, također treba voditi brigu o čuvanju gospodarstva, tu treba napraviti jednu gradaciju kako, kome i koliko pomoći, upravo zato da se priča pokrene u smislu investiranja, kazao je Domac.

- Naš gospodarski rast je bio jedan od najvećih u cijeloj Europskoj Uniji. To je najbolja potvrda da su sve mjere koje smo donosili u prošloj godini, a sve kako bi dali impuls našem gospodarstvu, kako bi zaštitili naše građane, da su bile ciljane, dobre i da su polučile rezultate, rekao je ministar Filipović.

Macron poručio istočnoj Europi: Trebali smo slušati vaša upozorenja o Rusiji

Francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je u srijedu u Bratislavi da je Francuska trebala posvetiti više pozornosti istočnoeuropskim zemljama koje su upozoravale na Rusiju prije nego što su snage Moskve napale Ukrajinu.

Macron je na sigurnosnom forumu rekao da ne bi trebalo biti podjela između "stare Europe" i "nove Europe", misleći na trajne razlike između istočnih i zapadnih članica Europske unije glede pitanja poput Rusije.

- Neki su rekli da ste propustili priliku da zašutite. Mislim da smo i mi propustili priliku da vas saslušamo. To vrijeme je prošlo, rekao je Macron pa zaradio pljesak tijekom govora na GLOBSEC-u u glavnom gradu Slovačke.

Macron je aludirao na opasku tadašnjeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca iz 2003. godine. Chirac je tada rekao da su istočnoeuropske nacije, koje su se priklonile Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji u njihovoj odluci da napadnu Irak iste godine, a čemu su se usprotivili neki veliki zapadni saveznici uključujući Francusku i Njemačku, propustile "dobru priliku da zašute".

Ta je izjava šokirala istočnoeuropske zemlje i pridonijela trajnom nepovjerenju najnovijih članica EU-a prema Parizu, a koje se ponovno pojavilo nakon napada Rusije na Ukrajinu u veljači 2022.

Istočne članice EU-a poput Poljske kritizirale su Macrona zato što je održavao otvorene komunikacijske kanale s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i jer je rekao da Rusiju ne treba "ponižavati" u međunarodnim naporima za okončanje sukoba u Ukrajini.

Macron je u srijedu rekao još da Europa treba izgraditi vlastitu obrambenu industriju i ne oslanjati se samo na zaštitu SAD-a, iako je priznao da je američki doprinos u novcu i materijalu bio ključan za formiranje vjerodostojne fronte protiv Rusije.

- Budimo zahvalni i recimo hvala Sjedinjenim Državama. Ali hoće li ova administracija biti ovdje zauvijek?, rekao je Macron.

- Zato je europski obrambeni stup u NATO-u nužan, dodao je.

SAD održava predsjedničke izbore u studenom 2024. s potencijalnim kandidatom Donaldom Trumpom koji je kao američki predsjednik rekao da bi europske nacije trebale izdvajati više za vlastitu obranu.

Macron je rekao da je Rusija pretrpjela jasne neuspjehe u ratu, među njima pristupanje Finske NATO-u i gubitak legitimiteta na globalnoj sceni.

- Rat nije ni blizu kraju, ali jedno je jasno: Ukrajina neće biti osvojena. Vidimo da je ono što je trebala biti 'specijalna operacija' - geopolitički neuspjeh, rekao je francuski predsjednik.

"Odluka o priznanju Kosova bila bi kobna za bilo kojeg srpskog političara"

Premijer Andrej Plenković rekao je kako kompleksnosti situacije na Kosovu pridonosi to što bi odluka o priznanju te zemlje bila kobna za političku karijeru bilo kojeg srbijanskog političara.

Rekao je i da Zagreb želi mir i brzi prekid incidenata, referirajući se na sukobe između snaga KFOR-a i srpskih prosvjednika na sjeveru Kosova u kojima je u ponedjeljak ozlijeđeno više od 80 ljudi.

Srbija ne priznaje neovisnost svoje bivše južne pokrajine proglašenu 2008. i brojni pripadnici srpske zajednice koja je većinska u četirima gradovima na sjeveru, ne priznaju vlast Prištine i odani su Beogradu.

- Da bilo koji čelnik u Srbiji prizna Kosovo mislim da više ne bi više imao perspektivu u političkoj karijeri, rekao je Plenković i dodao da je stoga komplicirano pronaći rješenje.

Po njegovim riječima, međunarodna zajednica mora posredovati u pregovorima, smiriti situaciju i pronaći rješenje kako bi Srbi na većinski srpskom sjeveru Kosova ipak sudjelovali u demokratskom procesu.

Bez toga se ne šalju signali povjerenja i izgradnje koegzistencije, rekao je hrvatski premijer. 

- Nedavne napetosti na Kosovu su, naravno, zabrinjavajuće. Pozivam sve strane da se suzdrže od sukoba i poduzmu sve kako bi ponovno uspostavili mir, rekla je Ursula Von der Leyen.

- Ono što mi možemo učiniti, u sklopu zakona, jest raspisati prijevremene izbore u nekom trenutku. Ali ne možemo reći da ti gradonačelnici koji su izabrani nisu gradonačelnici. Međunarodna je zajednica općim konsenzusom prihvatila proces izbora i njegove rezultate, naveo je kosovski predsjednik Albin Kurti.

"U Ukrajini se brane europske vrijednosti"

Ruska invazija na Ukrajinu i dalje je najveći globalni sigurnosni problem, jer posljedice koje osjećaju sve demokratske zemlje - inflacija, rast troškova života i prekidi u opskrbi energijom - sveprisutne su u cijelom svijetu. Europska unija ima odgovore na te probleme, barem tako tvrde čelnici, a jedini način njihova rješavanja puna je potpora Kijevu u borbi za slobodu.

- U Ukrajini se danas brane europske vrijednosti, i mogu iskreno reći da smo svi od samog početka rata impresionirani tom količinom hrabrosti i otporom koji je Kijev pokazao prema ruskim osvajačima. Istina je, mnogo su pomogle naše gospodarske sankcije, ali ukrajinski vojni obrambeni dio presudan je u uništavanju ruske vojne sile, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

- Jedinstvo zapada i zapadnih zemalja u podršci Ukrajini je zaista konzistentno, snažno i održivo, i mislim da će tako biti i dalje. To je ne samo kvalitetan odnos s ukrajinskim narodom i državom, već prije svega, držanje do temeljnih vrijednosti međunarodnog prava, kazao je na konferenciji hrvatski premijer Plenković.

- Ovo je rat protiv naših vrijednosti, protiv ideje ujedinjene i slobodne Europe. Prvi put u našoj povijesti jedna je zemlja napadnuta zbog želje da bude dio europske obitelji. Jasno je izražena volja ukrajinskog naroda da prihvati vrijednosti naše Unije. Oni se ujedno bore i za našu slobodu i naše vrijednosti - demokraciju i vladavinu prava, slobodu govora i slobodu da sami određujemo svoju sudbinu, kazala je Von der Leyen.

Premijer Andrej Plenković rekao je da među europskim čelnicima nema onih koji smatraju da treba zaustaviti podršku Ukrajini.

- Solidarnost neće prestati, izjavio je Plenković i dodao da je dio europskih čelnika prije godinu dana imao drugi narativ, no da su danas svi predani podršci Ukrajine, "uz iznimku jednog ili dvojice koji su rezervirani".

Također je rekao da više nema lidera u Europi koji je u prijateljskim odnosima s "izoliranim" ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

- Ne vidim kolegu čelnika koji bi rekao da smo dali dosta i da to više nije naš posao, rekao je Plenković.

Premijer nije izravno odgovorio na upit voditeljice panel-rasprave o drugačijim stavovima hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Ukrajini, kazavši da na međunarodnim forumima izbjegava komentirati takve stvari.

No istaknuo je to da je parlamentarna većina u Hrvatskoj na pravoj strani povijesti.

- Ta pomoć je Hrvatskoj refleksna politika jer je prošla sličan scenarij kao i Ukrajina, zemlja koja je bila među prvih pet onih koje su priznale hrvatsku neovisnost, prije tadašnjih članica Europske unije, rekao je Plenković.

Više pogledajte u prilogu Željka Raića:

Četiri stupa inicijative za zapadni Balkan 

Von der Leyen je predstavila i novu inicijativu za zapadni Balkan čiji je cilj da te zemlje već danas osjete koristi koje sa sobom nosi članstvo u EU-u.

- Želimo već danas osigurati neke od koristi članstva EU-a narodima zapadnog Balkana, rekla je von der Leyen u svom govoru na Međunarodnom sigurnosnom forumu GLOBSEC u Bratislavi.

Riječ je o planu za gospodarski rast koji se temelji na četiri stupa. Prvi je približiti zapadni Balkan jedinstvenom europskom tržištu, drugi stup je produbiti gospodarsku integraciju unutar regije, treći je ubrzanje reformi i četvrti povećanje pretpristupne pomoći.

- Mi ne tražimo od naših partnera da samo oni naprave korake prema nama, nego i mi činimo veliki korak prema njima. Zajednički nam je cilj ubrzati njihov put prema EU-u i zbog toga približavamo našu Uniju zapadnom Balkanu, rekla je Von der Leyen.

Govoreći o prvom stupu novog pristupa prema zapadnom Balkanu, Von der Leyen kaže da je u svim zemljama koje su se u posljednja dva desetljeća pridružile EU-u, pristup jedinstvenom tržištu bio glavni pokretač gospodarskog rasta.

Međutim, zemlje koje su već sada na dobrom putu prema EU trebale bi također imati koristi od jedinstvenog tržišta, kaže von der Leyen navodeći kao primjere pristupanje jedinstvenom digitalnom tržištu u područjima poput e-trgovine ili kibernetičke sigurnosti.

- Želim da naše jedinstveno tržište bude pokretač promjene ne samo u zemljama koje su se već pridružile našoj obitelji, nego i u onima koje su još na putu, rekla je predsjednica Komisije.

Približavanje jedinstvenom tržištu

Približavanje jedinstvenom tržištu treba ići ruku pod ruku sa zajedničkim regionalnim tržištem, koje je ključno za oslobađanje ekonomskog potencijala regije.

- Ključno je učiniti zapadni Balkan privlačnijim mjestom za europske investitore. Osim toga, ako se temelji na pravilima i standardima EU-a, to zajedničko regionalno tržište može pomoći u ubrzavanju pristupanja Uniji, kaže Von der Leyen.

Predsjednica Komisije kaže da EU želi ponuditi zapadnom Balkanu neke prednosti članstva će sada, a da je isto tako za to potrebno ispuniti neke uvjete za članstvo i prije nego te zemlje postanu članicama.

Zapadni Balkan vapi za investicijama

- Neke od reformi koje su dio procesa pristupanja ključne su za povjerenje ulagača. Razmislite o izgradnji neovisnog i učinkovitog pravosuđa, osiguranju zdravih javnih nabava i jačanju borbe protiv korupcije. Ili razmislite o tržištu energije - zapadni Balkan ima ogroman potencijal za diverzifikaciju od ruskih fosilnih goriva, ističe Von der Leyen.

Predsjednica Komisije ističe spremnost da se poveća pretpristupna pomoć EU-a zapadnom Balkanu, koji vapi za investicijama.

- Iz tog razloga, trebali bismo povećati sredstva namijenjena zapadnom Balkanu. U ovim turbulentnim vremenima ovaj plan u četiri točke prava je ponuda za Zapadni Balkan, zaključila je Von der Leyen.

Govor predsjednice Europske komisije: