Posla ima, ali građevinske radnike teško je pronaći

S ubrzanjem obnove od potresa još više dolazi do izražaja problem nedostatka građevinskih radnika, bez kojih nema ni izgradnje zamjenskih kuća i stambenih zgrada kao ni konstrukcijske obnove javnih ustanova. Rješenje se zasad vidi u uvozu radne snage, a u skoroj budućnosti i na domaćem bi tržištu rada trebalo biti sve više građevinara jer se znatno povećao interes učenika za obrtnička zanimanja.

Ruši se, obnavlja i gradi u Petrinji. Gotovo dvije i pol godine nakon razornog potresa - građevinari punih ruku posla, suočeni s novim starim problemom.

Posla svakako ima, ali nažalost, djelatnika je sve manje. Imam 8-9 ljudi koji su već godinama kod mene, a ovo drugo... dođu dva radnika, odu tri, dođe jedan... i tako u krug, kaže Stjepan Stanić, vlasnik građevinske tvrtke.

Za dobre radnike, kaže, uvijek ima mjesta. Jedan od vrijednih, poslom i uvjetima zadovoljnih, za istog poslodavca radi već 16 godina.

- Normalno je da plaća igra veliku ulogu, a nama je šef dobar. Što god ima više posla, on nas više nagradi, rekao je Miroslav Robić, građevinski radnik.

Manje nezaposlenih građevinaca, ali i manju potražnju već nekoliko godina bilježi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Razlog je sve više stranih radnika koji se ne zapošljavaju preko burze rada. Lani je izdano oko 124.000 radnih dozvola strancima, a trend se nastavlja i ove godine.

- Radnih dozvola je krajem veljače bilo nešto više od 20.000 izdanih, od toga je skoro 49 posto upravo za djelatnost graditeljstva. Što se tiče samih državljana, to je vezano najčešće za Bosnu i Hercegovinu, Nepal, Indiju, Kosovo, Srbiju, rekla je Ivana Šimek, rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima, HZZ.

Za posao se ne moraju bojati jer će se obnova, prema Vladinu planu, još ubrzati, posebno u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na 1202 gradilišta sada je angažirano 200 tvrtki s više od 10 tisuća radnika, a resorni ministar od najvećih u građevinskom sektoru traži veći doprinos.

- Kako bismo mogli pored Fonda solidarnosti istom brzinom i istim intenzitetom obnavljati i zamjenske kuće, rekao je Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine 13. travnja.

Dobra je vijest i da je poraslo zanimanje mladih za obrtnička zanimanja. U zagrebačkoj Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi - upisanih prvaša nikad više.

- Nama iz 3. razreda izlaze samo dva zidara, a upisali smo 10. E, tu vidimo tu razliku. Mi smo upisali u 1. razred 176 učenika iako smo u startu imali kvotu, dakle, u strukturi upisa 144, na kraju nam je Ministarstvo odobrilo još jedan razred, povećali smo razrede s 24 na 26, rekao je Anto Vidović, ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole, Zagreb.

Proći će još barem pet, šest godina dok ne budu potpuno samostalni i osposobljeni, ali doprinos domaćih, kvalitetnih građevinskih radnika na tržištu će se svakako osjetiti.