Nove tragedije na hrvatskim cestama: U nepuna dva mjeseca 34 poginulih

Na našim cestama gotovo svakodnevno i dalje svjedočimo teškim prometnim nesrećama, često i s najtežim, smrtnim posljedicama. U prošloj godini u prometu je poginulo 292 ljudi, gotovo isto kao usporedive, pretpandemijske 2019.

U Bebrini kod Slavonskog Broda - noćas nova tragedija na cesti. Život je izgubio 46-godišnjak koji je automobilom udario u betonski stup kolnog ulaza.

Neprilagođena brzina na mokrom i skliskom kolniku uzrok je nesreće s najtežim posljedicama i prije nekoliko dana u Šibeniku.

- Po dolasku smo utvrdili da se radi o dva osobna automobila i da su dvije osobe smrtno stradale. U tijeku je provođenje radnji očevida, rekao je Šime Pavić, glasnogovornik PU šibensko-kninske.

Na cestama su u nepuna dva mjeseca život izgubile 34 osobe. 

- Prošla, 2021. godina bila je obilježena s povećanjem broja i smrtno stradalih i teško ozlijeđenih na našim cestama. Taj trend se, nažalost, nastavlja i u 2022. godini, no ono što je najveći problem je da se u Republici Hrvatskoj sigurnost cestovnog prometa ne promatra kao veliki problem, društveni problem, kaže doc. dr. sc. Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

U Hrvatskom autoklubu smatraju da je smanjenje onih najtežih, smrtnih posljedica ipak vidljivo, pogotovo ako se promatra dulje razdoblje.

- Uzimajući u obzir 2020. godinu, to je najmanji broj poginulih do sada u našoj novijoj povijesti. To je negdje za 60 osoba manje nego u 2019., ali i 129 osoba manje u odnosu na 2010. godinu, što je razdoblje u kojem i EU radi akcijske planove, donosi određene strateške mjere i aktivnosti, kaže Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika Hrvatskog autokluba.

Naš je i europski cilj - svakih deset godina prepoloviti broj poginulih na cestama. Da bismo ga ostvarili, nužno je sustavnim pristupom promijeniti stav građana prema sigurnosti u prometu, smatra Horvat.

- Trebalo bi poznavanje prometnih propisa uklopiti u obrazovne programe od dječjeg vrtića, u osnovne škole, usudim se reći čak i kao poseban nastavni predmet, iako mnogi u obrazovnom sustavu to negiraju, kaže Rajko Horvat.

Odgovornost je, dodaje, na Vladi i poručuje da samo izmjene zakona kojima se postrožavaju pojedine kazne neće biti dovoljne.