Usitnjene parcele, razbacane posvuda samo su dio problema koji muči kliške i mućke poljoprivrednike. Žale se i na česte izmjene pravilnika i propisa prilagođenih, kažu, velikim proizvođačima, oni mali u njima se najčešće - izgube.
17.05.2021.
11:53
Autor: Marija Dujmić/Plodovi zemlje/HRT/V.G.
Usitnjene parcele, razbacane posvuda samo su dio problema koji muči kliške i mućke poljoprivrednike. Žale se i na česte izmjene pravilnika i propisa prilagođenih, kažu, velikim proizvođačima, oni mali u njima se najčešće - izgube.
Natalija Gizdić diplomirana je ekonomista ali ne radi u struci nego se bavi poljoprivredom. U svom OPG-u uzgaja razne vrste povrća no ima i nešto voća, ali ima i planova.
- Nisam nikad mislila da će mi to biti život, da će mi biti to kruh, ali stjecajem okolnosti ispalo je da mi je to ipak kruh. Uzgajali smo za svoje potrebe, prodavali smo višak i otac nas je stalno držao i vodio uza se i jednostavno život je tako htio. Gdje god sam tražila posao diplomiranog ekonomiste, nisam ga mogla pronaći, bila sam ili preškolovana ili osoba bez iskustva, kaže Natalija Šunjić-Gizdić, iz Gizdavca.
Ekonomistica bez iskustva postala je poljoprivrednica s iskustvom, jer je svoju ljubav prema zemlji pretvorila u proizvodnju.
- Odlučila sam otvoriti svoju WEB stranicu i to se pokazalo punim pogotkom. Vršili smo dostave, ljudi su bili u izolaciji, uspjeli smo na taj način doći do novih kupaca u kratkom vremenu. Ljudi su bili zadovoljni s našom robom, oduševljeni što kao mladi ljudi živimo na selu. Odlučili smo ostati u Hrvatskoj i na selu, kaže Natalija.
Prepoznali su kupci i kvalitetu proizvoda. Svoje proizvode prodaje uglavnom putem interneta.
- Svakog tjedna objavljujemo tjednu ponudu gdje naši kupci mogu vidjeti što imamo u ponudi. Jednom smo tjedno obvezno u dostavi, nekad i dva puta ovisno o količini robe i potražnji robe, a zadnjih pola godine primljeni smo na Mertojak na pazar. Za sada smo još sami jer taj Pazar jedno vrijeme nije bio funkciji, kaže Natalija.
No, kako joj je zemlja raštrkana na 20-ak manjih parcela u dvije susjedne općine, Klis i Muć, veći dio posla obavlja ručno.
- Ovdje je najveći problem krš, što je to obraslo i velika je investicija, a najedanput se sve ne može. Sada navrćemo voćke, nalazimo u prirodi rašeljke, zerdelije, navraćemo na trešnje, višnje, ali imamo u planu nasad oraha i badema jer za tim je gladno tržište, kaže Natalija.
Paprilogija i brojni pravilnici
Ivan Smodlaka s Klisa u sklopu svog OPG-a također uzgaja razne vrste povrća i voća, od maslina, krušaka, šljiva, trešanja, višanja, smokava, šipka i to su uglavnom stare sorte. No ove mu godine nije najbolje krenulo s voćkama.
- Prosinac je bio pretopao, voćke su već počele raditi i puštati svoje sokove i u siječnju je došao prvi led pa ovaj proljetni i doslovce ih je dotuklo. Taman su počela davati pravi rod i evo sad je sve propalo, smrzlo se, od toga više nema ništa, rekao je Ivan Smodlaka.
Da su samo ti problemi nekako bi izdržao, no osim mraza Ivana muče problemi s pravilnicima i propisima koji se često mijenjaju.
- Ja više ne mogu prodavati ulje ako ne napravim doregistraciju OPG-a. To je minimalno najbezbolnije, trebalo bi registrirati dopunsku djelatnost uz OPG. Ja mogu prodavati plod masline, a ulje ne mogu. Mogu prodavati plod zelene smokve, a suhu ne mogu ako ne napravim doregistraciju, a mislim da je to u mojim godinama gubitak. I ovako ne mogu stići sve i obraditi, a još se baviti papirologijom, ne mogu pogotovo, kaže Smodlaka.
Sa svom tom papirologijom i novim pravilnicima tjeraju ih da se prestanu baviti poljoprivredom, kaže Ivan i ističe, da se mislio baviti papirima išao bi na fakultet, a ne na zemlju.
- Ja sam prvo odgovorio da to neću raditi, da nema šanse za tu doregistraciju, a gospođa u Poljoprivrednom sektoru mi kaže: „Pa nećete moći prodavati jer ako vas uhvati da prodajete morate platiti kaznu”. Pitam koliko su kazne, kaže kao OPG minimalno 5000 kuna, pa gdje se sudac zaustavi. A pitam: „Ako sam privatna osoba, prodajem pa me uhvati inspekcija?” Smije mi se i kaže: „To vam je maksimalna kazna 300 kuna”, kaže Smodlaka.
Ne zna čovjek bili se smijao ili plakao, kaže Ivan jer kad preračuna Više mu se isplati prodavati nelegalno.
- Hvataj me svaki mjesec jedanput, to je godišnje 3600 kuna. Pa vi nas prisiljavate kako ste nas prisiljavali da registrirano OPG-ove, sad nas još više prisiljavate da zatvorimo taj OPG, žali se.
U poslu su uglavnom on i supruga, ali kad zatreba pomognu djeca ako imaju vremena. Žali se što mu novi pravilnici uvjetuju da na istoj parceli ne smije biti voće i povrće.
- A što ću ja ja sad ove stare masline koje su starije od mene, smokve, bajami koje su stariji od mene, što bih ja njih treba sad popilati, baciti i saditi povrće? A i stariji ljudi su prije sadili i sve što su sadili stabla voćaka, sadili su na vrh međe ili ispod međe da bi mu ostalo malo zemlje za saditi povrće, kaže Smodlaka.
Ne staju tu Ivanovi problemi. Osim voćem i povrćem nekad se bavio i stočarstvom no danas više ne može. Općina Klis proglašena je turističkom destinacijom pa je držanje stoke krupnog zuba zabranjeno, ali i ona bez zuba se ne smije se držati ako smeta susjedu. Stoga se Ivan pita pita što će sa objektom koji je nekad izgradio za držanje stoke, i tko će mu nadoknaditi ono što je u to uložio.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora