15:01 / 22.06.2021.

Autor: V.G./M.M./Studio 4/HRT/IMS

Marušić: Sigurnost treba rješavati povećanjem izvjesnosti kažnjavanja

Željko Marušić

Željko Marušić

Foto: Studio 4 / PIXSELL

Stanite na Aveniju Dubrovnik, Zagrebačku aveniju...ljudi ne znaju koliko su brzi motocikli. To su sumanute brzine. Mi ne možemo u ovim okvirima nešto poboljšati, ali moramo ceste premrežiti kamerama i to sankcionirati. Ono što je loše, da motociklisti na neki način ponizuju policiju. I onda što se dešava, da se u znak pijeteta okupe i pale gume, javno iskazuju potporu devijantnom ponašanju u prometu. Policija je trebala preventivno i edukativno intervenirati. Mi ovo možemo obuzdati jedino promjenom u sustavu, rekao je Željko Marušić, prometni stručnjak, u emisiji "Studio 4".






Marušić se osvrnuo na prometnu nesreću u kojoj su na križanju Zagrebačke avenije i Ulice hrvatskog sokola poginuli motociklist i biciklist.


- Ovo je pokazatelj da nismo ništa bitno promijenili otkad se Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa počeo zahuktavati. Ukazujem da se treba fokusirati samo na povećanje izvjesnosti kažnjavanja. O kakvoj magnitudi prekršaja se radi, treba pogledati dinamiku ove nesreće, gdje je nakon prvog udara uslijedio drugi i da je motocikl završio 150 metara dalje. Rekao sam dosta suzdržano da je vozio oko 150 km/h,komentirajući nesreću u Zagrebu u kojoj su poginuli motociklist i biciklist.

- Ne možemo se naviknuti na nešto što je pogibljeno. Meni je došao dopis od građana koji se žale na pogibeljne situacije i jurnjave u Mikulićima. Kažu da policija ne reagira, da su slali prijave. Poanta je da se takvi vozači na plaše kršiti prometne propise, dodao je.

Marušić smatra da je na cestama premalo kamera.

- Konkretno na tom raskrižju nemamo kamere koje su zabilježile tko je prošao kroz crveno svjetlo, to je apsurd. Mi danas imamo dostupnu tehnologiju, kazao je.

- Ne možemo znati tko je prošao kroz crveno, a tko nije. Ja sam spekulirao da je možda veća vjerojatno da je prošao pješak. Sad je tu dodatan problem smije li biciklist voziti preko pješačkog. Ali pitanje goleme brzine nadvladava Kazneni zakon, članak 2.2.6. Obijesna vožnja. Kad pređete određenu brzinu i idete u ekstrem, tada to više nije obijesna vožnja, tada je to ubojstvo u pokušaju. Normalno je da vam se suzuje pogled pri toj brzini. Da je vozio po propisu, ne bi se ništa dogodilo, rekao je Marušić dodajući da se radi o ekstremnom kršenju propisa te da bi prvo trebalo redefinirati kazneni zakon.

Istaknuo je i da treba dugoročno osmisliti da se biciklističke trake projektiraju da ne ugrožavaju pješake i vozila.

- Imamo problem s nedefiniranim zakonodavstvom i sindikat biciklista nastupa dosta agresivno da treba biciklistima dopustiti da voze preko zebre. I u situaciji gdje imamo nedefiniranu situaciju policija ne kažnjava i to se zloupotrebljava, rekao je.

- Kad imate biciklističke staze koje idu preko pješačkog prijelaza, apsurd je da vozač mora prilagoditi brzinu uvjetima, a biciklist ne prilagođavam već ide punom brzinom i ugrožava vozače koji logički gledaju i vide da u okolini nema biciklista i onda fijukne biciklist, dodao je i naglasio kako predlaže da se u zakonodavstvo uvede norma da se preko pješačkog prijelaza biciklist mora skinuti s bicikla.

Još je jednom istaknuo kako je edukacija dobra, ali da sigurnost treba rješavati povećanjem izvjesnosti kažnjavanja.

- Naši vozači voze sigurnije i imaju bolju kulturu u Sloveniji, Italiji i Švicarskoj jer znaju da je kod njih veća izvjesnost kažnjavanja. Kada Slovenci dođu kod nas voze manje sigurno i kulturno jer znaju da je izvjesnost kažnjavanja manja.

Osvrnuo se i na utjecaj vrućine na koncentraciju vozača.

- Ne smije se obarati delta T - temperaturna razlika. Razlika smije biti najviše sedam stupnjeva Celzijusa, što znači ako je vani 35 stupnjeva onda u kabini klima treba biti stavljena na 27-28, ne niže jer je nezdravo za ljudski organizam i izaziva šok.

Istaknuo je i da kad se kreće na put treba biti odmoran, prilagoditi se ekstremnim vrućinama te biti umjeren u jelu, piću i rashlađivanju kabine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!