Stipić o prvašićima ponavljačima: Problem je složen

14:56 / 03.12.2021.

Autor: V.G./Studio 4/HRT/IMS

Željko Stipić

Željko Stipić

Foto: Studio 4 / HRT

Svake godine slušamo, kako se sve manje prvašića upisuje u naše škole. No, ima još zabrinjavajućih brojki. Posebice one o prvašićima ponavljačima. Mnogi će reći kako je tome kumovala korona, online nastava ili preopterećeni i neprilagođeni obrazovni sustav.

- Ako pogledamo brojku, mi smo 2014.-2015. imali 215, a sada 125 (ponavljača, op.a.), kako ste rekli. Dakle, ona je u padu. Pravo je pitanje - što su razlozi. Problem je složen. S jedne strane imamo situaciju da u tom prvom razredu imamo 20-ak tisuća neopravdanih izostanaka, a ja vjerujem još nekoliko puta toliko opet se radi o neopravdanima, ali se nađe razlog da se to opravda, rekao je Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod, gostujući u emisiji Studio 4 HRT-a.

Rekao je i kako se zatvara oči pred činjenicom da mnoga djeca kad krenu u školu, kreću i u svijet rada.

- Svi mi u velikim gradovima vidimo male prosjake, ne postavljamo si pitanje što ta djeca rade na ulici umjesto da su u učionici. Pritom najprije aludiram na prvašiće romske nacionalnosti. S druge strane imamo ozbiljan problem da učenici u prvi razred dolaze bez osnovnog predznanja o materinjem jeziku, oni ne mogu pratiti nastavu. Naravno da je tim učenicima teško. Kad se tome pridoda škola u bolnici i škola kod kuće koje ne funkcioniraju najbolje, onda vam je to sve zajedno odgovor na pitanje zašto se naši učenici spotiču na prvoj prepreci, pojasnio je Stipić.

U drugim zemljama postoje obrazovni sustavi u kojima djeca ne mogu izgubiti godinu u prvim razredima. Stipić je rekao kako i kod nas postoje eminentni stručnjaci koji se zalažu za takvo rješenje. On se s time ne slaže te ističe kako bi trebalo rješavati uzroke ovog problema.

- Najlakše je administrativno nešto zapriječiti i onda nećemo imati niti jednog učenika koji će izgubiti razred, poručio je.

Neka djeca već drugu godinu zaredom, svako malo, nastavu pohađaju online. Stipić je kazao kako druge zemlje, poput Engleske, taj problem puno ozbiljnije shvaćaju.

- Nisu sva ta rješenja primjenjiva na hrvatske prilike. Ističu recimo produženje nastavnog dana. To bi kod nas teško funkcioniralo jer imamo velik broj škola koje imaju nastavu u smjenama. Drugo što predlažu je redefinicija nastavnih programa. Za to sam se zalagao prije dvije godine, a gotovo ništa se nije promijenilo. Treći prijedlog je podudaran s onim što mi iz Sindikata predlažemo, a to je dopunska nastava, odnosno da se tu ukinu sva ograničenja i da se ona omogući svim učenicima koji su zaostali u svladavanju gradiva, rekao je Stipić.

Cijepljenje djece

Sve je više škola u samoizolaciji zbog zaražene djece, što stvara problem i učiteljima i roditeljima. Izraelci su krenuli s cijepljenjem djece od 5 do 11 godina. Kod nas ne postoji obveza cijepljenja djece. Stipić je rekao kako odbija iznijeti svoj stav o tom pitanju.

- Ja kroz šutnju o tim pitanjima, nastojim afirmirati jedno načelo, a to je da se ne bavimo svi svačime. Ja nisam te struke i želim vjerovati da oni koji donose odluke, znaju što rade. Važno je da struka i stručnjaci govore o pitanjima za koja su se obrazovali, a mi da prema tome imamo samo odnos prihvaćanja ili neprihvaćanja. Vidimo da u zemlji ima i jednog i drugog, rekao je.

Slanje djece na instrukcije


Neki roditelji su već upisali djecu na instrukcije jer ne žele da im djeca imaju rupe u znanju. 

- Svi koji u školi radimo znamo koliki je problem kad učenik počne zaostajati u svladavanju gradiva. To je bio problem i prije pandemije. Međutim, sad imamo razmjere tog problema koji su nezamislivi. Naravno da učenici nisu krivi. Jasno ste naznačili  problem raslojavanja djece koje će se sigurno dogoditi. Roditelji koji su odgovorni i imaju mogućnosti naći će rješenje za ovaj problem. No što je s drugom djecom? Zato mi predlažemo rješenje koje je moguće u našim prilikama, rekao je Stipić.

Sindikalist ističe kako dopunsku nastavu treba delimitirati i omogućiti je svakom učeniku kojem je potrebna.

- Mi imamo kapaciteta, ali ništa ne radimo po tom pitanju. Mi se ponašamo kao da će se problem riješiti sam od sebe. Kao netko tko je preko 30 godina proveo u učionici, mogu reći da se takav problem nikad sam ne riješi i mi ćemo padati u sve veće probleme, poručio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!