Sve više sitnih krađa, lopovskom biznisu teško stati na kraj

U Hrvatskoj su ponovno u porastu sitne krađe teške milijardu kuna. Lopovskom biznisu teško se može stati na kraj. Oni koji organizirano kradu vodeći računa da roba ne prelazi vrijednost 1000 kuna, imaju veliku šansu da se izvuku.

- Ja to uopće više ne bih nazvala sitnim kradljivcima, nego organiziranim kriminalom jer je to u velikom porastu u odnosu na prije. Ne znam je li to uzrokovano krizom i pandemijom, ali je u značajnom porastu. Naša su iskustva jako loša, teško se nositi s time jer kao poslodavac i trgovac niste uopće zaštićeni, kazala je za Studio 4 HTV-a Vlatka Kraljević, menadžerica prodaje u lancu trgovina outlet Žabac.

Udruga trgovaca 2009. godine bilježila je gubitak zbog krađa od 1 do 1,5 posto ukupnoga prometa. Kraljević kaže da gubitke bilježe i na mjesečnoj, kao i na kvartalnoj i godišnjoj razini. Usudi se, kaže, reći da su iznosi sada i veći od onih 2009.

Kako policija tretira krađe iznad 1000 kuna?

- To našoj policiji uopće nije neki zanimljiv iznos da bi uopće izašli na teren i došli u naše trgovine pa se često zna dogoditi da se na poziv nitko ne oglasi. Ti kradljivci jako dobro znaju do koliko mogu krasti i što će se njima dogoditi u određenoj situaciji. Znaju koliko su zaštićeni i oni se jako dobro drže cijele te priče, kaže Kraljević.

Rješenje - privatna tužba

Kada policija dođe u trgovinu, od kradljivaca zatraže osobne iskaznice, a na trgovini je hoće li ih tužiti.

- Na kraju ispadamo čak mi krivi jer ih zadržavamo u trgovini do dolaska policije i zabranjujemo im slobodu kretanja, kazala je.

Ako je vrijednost ukradene stvari mala, a počinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve vrijednosti, on se kažnjava manjom kaznom zatvora, do jedne godine. Ako je vrijednost ukradene stvari velika, kažnjava se zatvorskom kaznom od 6 mjeseci do pet godina, pojasnio je odvjetnik Igor Sokolar. Zakon pritom, dodaje, nije direktno predvidio koja je to mala ili velika vrijednost, već samo govori o neodređenom iznosu.

- Do 2015. godine kada je to zakonom definirano, tu je veliku ili malu vrijednost utvrđivao Vrhovni sud svojim stajalištima, što je promijenjeno 2015. godine kada je određeno da je mala vrijednost do tisuću kuna, kazao je Sokolar, dodavši kako je specifično to da se kod krađe do tisuću kuna progon potiče po privatnoj tužbi.

Da bi se uopće pokrenula privatna tužba, potrebno je pronaći počinitelja.

- Tu policija postupa svojim istražnim radnjama, kako bi se utvrdio identitet. Kad se taj identitet utvrdi, naravno pod pretpostavkom da postoje dokazi da je ta osoba počinila to kazneno djelo, zapravo je visok stupanj osude. Međutim, osim eventualne zatvorske kazne ili uvjetne osude koja se može izreći ako je kazna zatvora manja od godinu, upitno je hoće li trgovci ikada vratiti štetu, stvari koje su im otuđene, jer se obično radi o osobama slabijeg imovinskog stanja koje nemaju prihode, koje se zapravo ne mogu ovršiti. Dakle, država će zadovoljiti svoju pravdu s kaznom zatvora, uvjetnom osudom ili slično, no pitanje je hoće li se na kraju trgovac moći namiriti od te osobe u nekoj regresnoj parnici, kazao je Sokolar.

Što trgovcima preostaje? Ulagati u videonadzor i zaštitare što, kaže Kraljević iz outleta Žabac, ne vi vilo potrebno da državne institucije rade svoj posao.

U zagrebačkoj Dubravi prema posljednjim podacima u prosjeku s benzinskih crpki mjesečno pobjegne i do sto vozača automobila koji nisu platili gorivo.

- To vam je Hrvatska. Kod nas je to očito normalno, to kod nas svi rade, sasvim je normalno krasti. Bizarno je to što mi uhvatimo kupce i oni bez pardona dođu popodne u našu drugu trgovinu, opet pokušaju, pa ako prođe - prođe. Ako ne prođe, oni izađu van, dođu sutra opet, i tako se vrtimo u krug - kaže Kraljević. 

Pogledajte razgovor: