Pahor za HRT: Zapad ne smije ostaviti Ukrajinu na cjedilu

Slovenski predsjednik na odlasku Borut Pahor u intervjuu za vanjskopolitički magazin "Agenda: Svijet" govorio je o hrvatsko-slovenskim odnosima, ratu u Ukrajini i situaciji na zapadnom Balkanu. Tijekom oproštajnog vanjskopolitičkog posjeta Zagrebu otkrio je i što će raditi kada mu za tri tjedna završi mandat.

- Nakon više od 30 godina raznih političkih dužnosti u Sloveniji, nakon 30 godina uspona i padova odnosa s Hrvatskom, u naslijeđe ostavljam uređene odnose između dviju država i jedno vrlo prijateljsko i dobrosusjedsko ozračje između dvaju naroda. Nije bilo uvijek tako, ali sada jest, rekao je Pahor.

Ne slažu se svi da pitanje granice nije uređeno dokraja, ali Pahor misli da u osnovi jest jer je arbitražni sporazum na snazi.  Vjeruje da će prije ili poslije  granica će stvarno zaživjeti, a ne biti samo odluka suda na papiru.

- Naši prijatelji iz Hrvatske reći će da nije tako. Ali uvjeren sam u činjenicu da ga nijedna strana ne stavlja u prvi plan kao ultimativno pitanje. Omogućava objema državama i narodima da nakon više od 30 godina od proglašenja neovisnosti razgovaraju prijateljski, iskreno i s povjerenjem i nadam se da će gospođa predsjednica nastaviti politiku dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa.

"Ne mislim da će u budućnosti granica biti drukčije određena"

Pahor ne misli da će jednom u budućnosti granica biti drukčija od one određene arbitražnim sudom jer ne vidi drukčije rješenje.

- Već smo to pokušali međusobno riješiti, ali uzalud. Mislim da  je politički vrlo mudro što unatoč tome da Hrvatska nije priznala arbitražnu odluku, Slovenija nije blokirala širenje šengenskog prostora i eurozone. Unatoč tome što Hrvatska ne poštuje odluku arbitražnog suda, dali smo zeleno svjetlo za njezin ulazak u šengenski prostor i eurozonu. Nadam se da sam i ja pridonio tomu, rekao je Pahor.

Kazao je kako je uvijek bio protiv blokade hrvatskog ulaska u Schengen te smatra da je iznimno važno nastaviti tradiciju izvrsnih odnosa koji su počeli potpisivanjem arbitražnog sporazuma.

- Sigurno se sjećate da su se do studenog 2009., kad je s premijerkom Kosor potpisan sporazum u Stockholmu, između Hrvatske i Slovenije 18 godina događali razni incidenti, pa i sigurnosni. Nakon potpisivanja tog sporazuma, bez obzira na sudbinu odluka povezanih uz arbitražni ugovor, incidenti su prestali. Bilo je nekoliko problema poput ribolova, ali ne više takvih koji bi ugrozili prijateljske i dobrosusjedske odnose dviju država.

- Drugo, kad je Hrvatski sabor u ljeto 2015. godine donio odluku da ne priznaje rad arbitražnog suda, našao sam se u nezavidnoj situaciji jer nisam znao što dalje u odnosu na Hrvatsku sa stajališta predsjednika države. Hoćemo li nastaviti tada već dobre odnose ili ih suspendirati zbog te odluke? Mislim da sam dobro odlučio. Nazvao sam predsjednicu Grabar-Kitarović i rekao joj da se ne slažem s time, ali da nastavljamo s dobrim odnosima i da idemo dalje, prisjetio se Pahor.

"Nisam očekivao da će Moskva upotrijebiti silu"

Pahor je govoreći o ratu na istoku Europe rekao da je ukrajinski predsjednik Zelenski još u veljači na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji pokušavao uvjeriti prisutne da možda postoji mogućnost da ne dođe do agresije. I sam Pahor je u to vjerovao.

- Moj kolega predsjednik Finske također. Pokušali smo objasniti sugovornicima da nema logike da do toga dođe jer ćemo se osim Ukrajine i Rusije i svi ostali naći u problemu bez rješenja. Nismo vidjeli povoljan ishod jedne takve odluke. Tako se i pokazalo, rekao je Pahor dodajaći kako nije očekivao da će Moskva upotrijebiti silu za ostvarivanje političkih ciljeva.

-  Nakon devet mjeseci agresije pokazalo se da je to bio nelogičan i besmislen potez iz kojeg se Rusija ne zna izvući, ustvrdio je.

Pahor je rekao kako se iz Putinovih javnih izjava moglo vidjeti da gaji nostalgiju za nasljeđem SSSR-a, ali ga iznenađuje što je bio spreman upotrijebiti silu kako bi to postigao.

- Napad Rusije na Ukrajinu je politički, pravno i moralno neprihvatljiv. Slovenija ga osuđuje. Osobno ga osuđujem. Odnosi s predsjednikom Putinom su zamrznuti. Očekujemo mirno rješenje sporova, ali što je vrlo važno za raspravu, nisam od onih koji bi činili pritisak na ukrajinsko vodstvo da čim prije i pod svaku cijenu okonča rat i na taj način pristane na mirno rješenje spora. To bi bilo nemoralno.

"Upotreba nuklearnog oružja scenarij koji se ne može isključiti"

Pahor je istaknuo kako Ukrajina ima pravo na obranu te da kao dio zapadnog svijeta trebamo biti solidarni i ne ostaviti ukrajinski narod na cjedilu.

- Da različitim oblicima pomoći podupremo njihovo pravo na obranu i ne ostavimo ih na cjedilu.

Pahor smatra da se u trenutnim okolnostima ne može isključiti ništa pa ni potencijalna upotreba nuklearnog oružja.

- Mislim da je od strateške važnosti da EU i cijeli zapadni svijet ostane jedinstven. Kad bi se jedinstvenost počela urušavati, prije nego što bismo s Ukrajinom ostvarili političke i vojne ciljeve, mislim da bismo to vrlo skupo platili. Nemaju pravo oni koji žele mir pod svaku cijenu. Takav mir nije pravedan. Samo pravedan mir može biti trajan, poručio je slovenski predsjednik.

"Jedna od posljedica rata bit će nova podjela Europe"

Misli da će jedna od posljedica rata u Ukrajini biti nova podjela Europe. Na zapadnu i istočnu. Na Europu u kojoj će svoj utjecaj imati Rusija i zapadnu, kojoj pripadaju Hrvatska, Slovenija i ostale europske demokratske države. Relevantno pitanje za zapadni Balkan je, smatra Pahor, gdje će biti granica razdvajanja.

- Rekao sam da će o Srbiji ovisiti gdje će prolaziti granica podjele. Ako će Srbija biti na strani Europe, podjela će biti na njezinoj istočnoj granici. Ako će Srbija ostati u zoni europskog utjecaja i biti europska država, zapadni Balkan će ostati jedinstven. Zbog toga je vrlo bitno, i ako to nije trenutačna politika Srbije, da ona sama to pokuša jer je to njezino suvereno pravo. Ili da zajedno udružimo snage kako bi Srbija u jednom razumnom vremenu i s vremenom postala jedna od europski hdržava. Ako se to ne dogodi granica između ruskog i europskog utjecaja ići će zapadnim Balkanom, što bi moglo ugroziti stabilnost.

Pahor je kazao kako se nada da nije naivan zbog svog nastojanja da u nekom razumnom roku uvjeri srpski narod i srpsku politiku za europsku perspektivu. Ako se to ne dogodi, istaknuo je Pahor, Srbija će ostati pod ruskim utjecajem, što će imati posljedice za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i vjerojatno još neku državu.

"Mi Slovenci živimo najbolji dio svoje povijesti"

Pahor smatra da Slovenci žive najbolji dio svoje povijesti.

- Imamo suverenu državu, u EU-u smo i NATO-u. Suverena smo zapadna zemlja. Živimo u blagostanju, a očuvali smo mir i sigurnost. Visoko smo na ljestvici sigurnih država. Ljudi ostaju u Sloveniji. Nemamo problema s iseljavanjem mladih poput ostalih država. U Sloveniji vlada prilično liberalna gospodarska politika, atraktivni smo stranim investitorima, imamo domaće startupe i poduzeća. Vidim određenu energiju u gospodarstvu, društvu, znanosti, sportu i kulturi koja me ispunjava nadom da Sloveniju čeka dobra budućnost, rekao je Pahor.

Kazao je kako je slovenska politika zrela, naučila je na vlastitim pogreškama, ali kao svi imaju svojih problema i političkih razilaženja.

"Nemam političkih planova"

Upitan o budućnosti, Pahor je odgovorio kako nema političkih planova.

- Ako netko procijeni da su moje znanje i iskustvo u međunarodnoj politici dovoljni za suradnju, rado ću se odazvati. U suprotnom ću poput ostalih naći posao koji me zadovoljava. Uvijek se posvećujem poslu koji me ispunjava. Veselim se budućnosti, zaključio je.

Cijeli intervju pogledajte u nastavku: