Igra Vladimira Putina na šahovskoj ploči Europe

Kada je prije malo više od tri desetljeća rasformiran Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, golema supersila - ostatak svijeta mislio je da je igra završena i da Hladni rat odlazi u povijest. Više godina poslije na čelo Ruske Federacije došao je čovjek koji je osobno, kao mladi KGB-ovac, teško podnio kraj crvenog carstva. Vladimir Putin zaigrao je svoju igru, koja posljednjih mjeseci kulminira. Igru u kojoj SSSR-a možda formalno nema, ali tu su iste zone utjecaja i stari protivnici.

Gušenje pobune u Kazahstanu, bez obzira na to što se zapravo dogodilo, bila ona spontana, isprovocirana ili inscenirana - prema van funkcionira kao još jedan vanjskopolitički trijumf Vladimira Vladimiroviča Putina. Ujedno je i dosad najsnažnija afirmacija ODKB-a, vojnog saveza Rusije i pet istočnih postsovjetskih država s većinom protudemokratskim režimima.

ODKB je Putinov pandan NATO savezu

Rušenje naoko stabilne diktature, relativno slične i bliske ruskoj, činilo se u početku kao udarac u bradu od kojeg klecaju koljena za lidera kao što je Putin, ali nakon raspleta sada djeluje kao 'booster' doza za njegovo samopouzdanje i imidž velemajstora 'svjetske šahovske ploče', prije sastanka s glavnim suparnikom, SAD-om. Tema - Ukrajina, izmrcvarena zemlja kojoj se u Rusiji nekoć tepalo kao slavenskoj sestri.

- SAD sugeriraju da ne postoji način da Rusija ili bilo tko drugi ikada može govoriti o ovakvim pitanjima, ali naglašavamo da je za nas apsolutno obavezno osigurati da Ukrajina baš nikada ne postane članica NATO-a, poručio je Sergej Rjabkov, zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije.

Sjedinjene Države polaze od tvrdnje da inzistiraju na suverenom pravu Ukrajine, države od 45 milijuna stanovnika, kojoj je dio međunarodno priznatog teritorija Rusija već oduzela, da odlučuje o svojoj sigurnosnoj politici i članstvu u međunarodnim integracijama.

SAD: Nema razgovora o Ukrajini, bez Ukrajine

- Mnogi naši dužnosnici za nacionalnu sigurnost navode, ali ja ću ponoviti - nema razgovora o Europi, bez Europe, nema razgovora o Ukrajini, bez Ukrajine, poručila je Jen Psaki, glasnogovornica administracije predsjednika SAD-a Joea Bidena.

Ukrajina od 2008. ima status kandidata za članstvo u NATO-u. Jedna je od najsiromašnijih zemalja Europe. U razvoju je desetljećima koči ekstremna korupcija, a potpora građana članstvu u NATO-u bila je vrlo niska u trenucima kad je dobila status kandidata. No u sedam godina, otkako je Rusija otela Krim i nastavila podupirati paradržave na istoku zemlje, potpora članstvu u NATO-u navodno je znatno porasla.

- Ukrajinski narod je za sebe izabrao demokratsku i europsku budućnost. Rusija je odgovorila stvaranjem krize i invazijom. Okupirala je ukrajinski teritorij na Krimu i orkestrirala rat u istočnom dijelu Ukrajine s posrednicima koje vodi. Ubila je gotovo 14.000 ljudi i silom prekrojila granice Ukrajine, upozorava državni tajnik SAD-a Anthony Blinken.

Rusija već nekoliko mjeseci uz granice Ukrajine drži velik broj vojne tehnike i ljudstva. Obavještajne službe zemalja NATO-a tvrde da je riječ o 100 tisuća vojnika i da Kremlj razmatra invaziju već početkom ove godine. Anthony Blinken upozorava kako je ovakvo manipuliranje već vidio - 2014. Rusija je napala Ukrajinu a kako bi opravdala unaprijed planiranu vojnu akciju - tvrdila je da je Ukrajina agresor.

Službena Moskva demantira: tvrdi da su to legitimni sigurnosni manevri. Optužuje zemlje NATO-a da, ne mareći za posljedice i civile, naoružavaju ukrajinsku vojsku kako bi Kijev vratio kontrolu nad regijom Donbas, koju uz potporu Rusije već sedam godina kontroliraju separatisti. Više od 600 tisuća stanovnika Donbasa u međuvremenu je pojednostavljenim postupkom dobilo rusko državljanstvo.

Što zapravo želi Kremlj?

- Nijednoj strani nije u interesu daljnja eskalacija napetosti, kaže Thomas Greminger iz Centra za sigurnosne politike u Ženevi. Smatra da je cijena političkih i ekonomskih troškova jednostavno previsoka.

Što zapravo želi Kremlj, u širem smislu? U potrazi za objašnjenjem, urednik ruskog radija Eho Moskve Aleksej Venediktov ističe sjednicu UN-a iz 2015. godine. Tema joj je bio rat u Siriji. Vladimir Putin tada se, u svojoj viziji prevladavanja svjetskih kriza, pozvao na konferenciju u Jalti 1945., kada su Roosevelt, Staljin i Churchill dogovorili podjelu svijeta nakon 2. svjetskog rata na zone utjecaja.

- Tada su mu rekli: 'Momče, Reagan je još 1988. rekao da dogovora poput onog u Jalti više neće biti nikada. Nećemo dijeliti svijet'. 'Ah, tako dakle', rekao je Putin - 'Onda ću vam pokazati. Evo vam Sirija - ja sam za stabilnost Sirije! Zatim Karabah: jesam li riješio stvar, jesam li zaustavio rat? Sada i Kazahstan, u kojem su izbili neredi. Gledajte, ja sam ih dokinuo! Ja sam pouzdan, momci!', poručuje Putin.

Trenutak koji Putin želi iskoristiti

Urednik Deutsche Wellea Konstantin Eggert smatra da Putin želi iskoristiti trenutak u kojem su novu njemačku vladu preuzeli navodno Moskvi skloni socijaldemokrati; u kojem Francuska prolazi kroz neizvjesnu kampanju za predsjedničke izbore, a SAD-om upravlja uskoro 80-godišnjak, s administracijom unutar koje se naziru sukobi.

- Kao što je rekao predsjednik Putin, ovdje ne može biti govora o ultimatumu. Naša zemlja dio je Europe i europskog sigurnosnog sustava. Sigurnosno stanje u paneuropskom prostoru došlo je do kritične točke u kojoj ne možemo više ništa odgađati, kazao je Dmitriij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Putina.

U ideju da je zapad sada slab i zreo za gubitak još jedne figure na svjetskoj šahovskoj ploči uklapa se i vanjskopolitički prioritet koji je javno istaknula Bidenova administracija: zaustavljanje Kine. Koliko će joj snage i resursa ostati za obračun s Rusijom? Dio odgovora mogli bi dati i američki saveznici u Europskoj uniji. Prvenstveno Njemačka, koja još uvijek nije odobrila rad rusko-njemačkog energetskog megaprojekta: plinovoda Sjeverni tok 2.