Finci znaju da Rusija ozbiljno shvaća samo one koji su spremni braniti svoje

21:58 / 19.05.2022.

Autor: Dragan Nikolić/Agenda: Svijet/HRT

S vojne vježbe u Kankaanpääi

S vojne vježbe u Kankaanpääi

Foto: Lehtikuva / Heikki Saukkomaa via REUTERS

Nakon Drugog svjetskog rata Finska je odlučila ostati neutralna. Mišljenje nije promijenila ni nakon raspada Sovjetskog Saveza. Dobri odnosi s Moskvom bili su jedan od ključnih stupova njezine vanjske politike. No ruska invazija na Ukrajinu sve je promijenila. Finska se, uz Švedsku, odrekla svoje neutralnosti i podnijela zahtjev za ulazak u NATO. Finci iz iskustva znaju da Rusija ozbiljno shvaća samo one koji su spremni braniti svoje.

Na zapadu Finske održava se zajednička vojna vježba buduće članice Saveza i Amerikanaca, Britanaca, Latvijaca i Estonaca. Osim obavještajnih podataka sa zapadne ruske granice, Finci u miraz NATO-u donose i brojčano najmoćnije topništvo u Europi (veće možda ima samo Turska, koja naveliko trguje svojom potporom za finsko i švedsko članstvo). Sami Finci reći će – s obzirom na to koliko nas je, ciljamo i iznad svojih mogućnosti…


- Mobilno pješaštvo ima 280 tisuća vojnika. Finska trenutačno raspolaže vjerojatno s najsposobnijim zračnim snagama u sjevernoj Europi. Ima mornaricu koja je malena, ali izgrađena za Baltičko more. Usto, i snažnu volju za obranom. Trećina odraslog stanovništva prošla je vojnu obuku. I da, već stoljeće razmišljamo o tome kako obraniti ovaj dio svijeta, kaže Charly Salonius-Pasternak iz Finskog instituta za međunarodne odnose.


Politička debata o mogućem pristupanju NATO-u u Finskoj traje posljednja dva desetljeća. Godinama udio stanovnika koji podupiru tu ideju nije prelazio 30 posto. A onda se, u manje od dva tjedna, sve stubokom promijenilo. 28. veljače vlada u Helsinkiju odlučila je poslati oružje napadnutoj Ukrajini, bio je to presedan u povijesti moderne Finske...


- Sjećanje na Zimski rat vjerojatno je pripomoglo tomu da finsko stanovništvo podupre tu ideju. Sjećanje kako je to kad te Sovjetski Savez ili Rusija napadne i ostaneš sam. I žaljenje što Finci tada nisu dobili oružje kao Ukrajinci sada, kaže Salonius-Pasternak.


- Finci su ljudi koji posebno drže do sigurnosti. Kada je Bjelorusija mobilizirala hibridni izbjeglički tok prema Poljskoj, Latviji i Litvi, Finci su se zapitali - Što ako se to dogodi na našoj granici? Kada je napadnuta Ukrajina, pojavilo se isto pitanje, kaže finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.


Premijerka Marin poručila je da Finci više ne mogu vjerovati u mirnu budućnost s Rusijom kao susjedom. I da pristupaju NATO-u kako više nikad u Finskoj ne bi bilo rata. S Rusima su Finci tijekom povijesti itekako ratovali. U posljednjih tisuću godina, u različitim povijesnim okolnostima, čak 32 puta! Najveći ožiljak na psihi nacije ostavio je Drugi svjetski rat.


- Nas je zasigurno oblikovala naša povijest. U Zimskom ratu i Drugom sovjetsko-finskom ratu izgubili smo 90 tisuća vojnika, a imali smo tri i pol milijuna stanovnika. Istodobno, SAD je s populacijom od 150 milijuna izgubio 400 tisuća ljudi. Usporedimo li to dvoje, izgubili smo deset puta više vojnika koji su branili našu slobodu. Svaka obitelj izgubila je nekoga, kaže umirovljeni general-bojnik Pekka Toveri, bivši šef finske vojne obavještajne službe.

Ostala je ideja da kao malen narod moramo biti pripremljeni i da moramo skupiti sve nacionalne resurse, ako zatreba. Stoga je naša obrana sveobuhvatna

Pekka Toveri

Spomenik Zimskom ratu, koji je temelj finskog obrambenog planiranja sve do danas, nalazi se ispred finskog Ministarstva obrane. Kao što Putinove jedinice nisu uspjele ući u Kijev, tako su i planovi Crvene armije o proslavi Staljinova rođendana i vojnoj paradi u Helsinkiju u proljeće 1940. ostali samo pusta želja. U Zimskom ratu poginulo je 25 tisuća Finaca, i najmanje pet puta više Sovjeta, većinom Ukrajinaca. Staljin je proglasio pobjedu i oduzeo Finskoj 11 posto teritorija. Ali ostaje zapisano da je Finska jedina zemlja koja se u Drugom svjetskom ratu borila protiv SSSR-a dvaput, te nakon toga ostala neovisna i nikad okupirana…


- Prizori iz Ukrajine probudili su loše uspomene na ratno doba. Mislim da je naše stanovništvo uputilo snažnu poruku - nikad više rat, učinimo sve da zajamčimo svoju sigurnost, kaže Haavisto.


Američki predsjednik Biden u nedavnom telefonskom razgovoru s finskim kolegom Niinistöm obećao je vlastima u Helsinkiju punu podršku, ali i naglasio da ne može ponuditi pisana jamstva o zaštiti Finske dok čeka ulazak u NATO jer za to treba posebnu odluku Senata. Sami Finci su zapeti kao puške. U slučaju ruskog napada, spremni uzeti oružje u ruke...


- Postavljeno je pitanje - Ako Finska bude napadnuta, mislite li da se trebamo oružano oduprijeti, čak i ako je krajnji ishod nesiguran, što znači da možemo izgubiti? 75 posto ispitanih je odgovorilo - da. Samo 1 posto ne želi da se Finska vojno brani. 85 posto je odgovorilo da su voljni to učiniti u skladu sa svojim mogućnostima, kaže Toveri.


- Na kraju Hladnog rata, kada je većina Europe mislila da je rat na kontinentu gotov i da se Sovjetski Savez tj. Rusija mijenja, u Finskoj je prevladavalo sljedeće razmišljanje - Rusija je sada vjerojatno slaba, ali ponovno će ojačati. Možda ne tijekom života ove generacije, nego sljedeće ili one iza nje. A kad ojača, htjet će neku osvetu, stoga Finska mora biti spremna, kaže Charly Salonius-Pasternak.


- Ostala je ideja da kao malen narod moramo biti pripremljeni i da moramo skupiti sve nacionalne resurse, ako zatreba. Stoga je naša obrana sveobuhvatna, jako je ukorijenjena u Finskoj. I dalje pripremamo skloništa. Ako se u Finskoj gradi most, i dalje se računa da će biti uništen, u slučaju da smo napadnuti, kaže Toveri.


U mirnodopsko doba skloništa služe i kao podzemne garaže i kao sportski centri. Prema finskom Zakonu o civilnoj obrani, trebaju biti stavljena u funkciju u roku od 72 sata. Njihova raširena mreža počela se graditi još 40-ih godina prošlog stoljeća. Mogu pružiti zaštitu od gotovo svakog napada, uključujući kemijski. Imaju stalnu opskrbu vodom i zrakom, čak i bežični internet. Neka od njih i napredan ventilacijski sustav, koji može filtrirati radioaktivne čestice.


- U Helsinkiju imamo otprilike 5500 pojedinačnih skloništa, čiji je kapacitet 900 tisuća ljudi. Helsinki ima 650 tisuća stanovnika, pa imamo mnogo mjesta u ovdašnjim skloništima, kaže Tomi Rask, instruktor civilne zaštite, Grad Helsinki.

Rusija se ne ponaša prema svojim susjedima onako kako se ponašaju normalni susjedi

Charly Salonius-Pasternak

Sigurnost je ovih dana ključna riječ u Helsinkiju, ponavlja se poput mantre. Uostalom, bilo je tako i pri ulasku zemlje u Europsku uniju ’95., kada se Finska formalno odrekla neutralnosti. Počela je zatim sudjelovati u NATO-ovim operacijama na Balkanu, poslije i u Afganistanu. Od 2014. produbljena je bilateralna vojna suradnja sa Švedskom i SAD-om, u velikoj mjeri i sa Sjevernoatlantskim savezom. Bilo je stoga sasvim jasno na kojoj će se strani Finska boriti u slučaju rata s Rusijom.


- Nakon donošenja Lisabonskog ugovora 2009. pojavila se ideja o obrani EU-a. Mislim da su posljednjih mjeseci finsko stanovništvo i mnogi finski političari shvatili, među ostalim, kako možete pričati o obrani EU-a, ali to se odnosi samo na suradnju u sklopu vojne industrije. Krizno upravljanje i pravu kolektivnu obranu u Europi jamči i jamčit će samo NATO, kaže Salonius-Pasternak.


Rusija sada prijeti raspoređivanjem nuklearnog oružja na obalama Baltika. Iako je ono ondje još od 50-ih godina prošlog stoljeća, kažu vojni stručnjaci. Bilo da je riječ o Kalinjingradu ili teritoriju nekadašnje sovjetske Estonije, području današnjeg Sankt Peterburga ili poluotoku Koli, tik do sjeverne finske granice…


- Ne bojimo se Rusa nešto posebno. Buduće članstvo u NATO-u bit će odlično jer daje zaštitu ispod nuklearnog kišobrana, što NATO može osigurati svojim članicama, kaže Toveri.


- Nije to strah. Rekao bih da je to prepoznato kao nešto što se može dogoditi i da Rusija to može učiniti. Finska ne može napraviti ništa što bi Kremlj spriječilo u takvu naumu. Ali ako to prepoznamo, onda postoji priprema i plan A, B i C. I onda nastavljate sa životom, kaže Salonius-Pasternak.


- Nisam primijetio da se bojimo. Ljude više zanima vodimo li brigu o skloništima i jesmo li zaštićeni. Odgovor je - da, kaže Rask.


Duž 1340 kilometara kopnene granice Finske i Rusije devet je graničnih prijelaza. Onaj nekad najfrekventniji, u Imatri, danas je sablasno prazan. A ne tako davno preko njega su vikendom u zapadnu susjedu dolazile stotine tisuća ruskih turista. Ulaskom Finske u NATO granica članica Saveza i Rusije i više će se nego udvostručiti, na 2600 kilometara. Polovina od toga otpada na Finsku…


- Naš je prioritet tu granicu zadržati što mirnijom. To smo u suradnji s ruskim vlastima činili godinama i tako želimo nastaviti, poručuje Haavisto.


- Rusija se ne ponaša prema svojim susjedima onako kako se ponašaju normalni susjedi. Finci to znaju. Prije otprilike mjesec dana predsjednik Niinistö rekao je stanovništvu da će nas sljedećih mjeseci testirati. Ne znamo točno kako i ne možemo u to biti sigurni, ali bit ćemo na ispitu i nacionalno jedinstvo je važno, kaže Salonius-Pasternak.


Ulaskom Finske i Švedske u NATO potpuno se mijenja koncepcija obrane sjeverne Europe. Među ostalim, NATO se širi i prema Arktiku, na kojemu Putin ima velike planove. Priključenje Finske savezu, znatno više nego ono Švedske, jedan je od najvećih strateških poraza Vladimira Vladimiroviča u ratu koji je promijenio sigurnosnu arhitekturu Starog kontinenta…

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!