07:00 / 20.09.2021.

Autor: Sanja Najvirt/Plodovi zemlje/HRT

Uzgoj šumskog jelena u požeškoj dolini

Uzgoj jelena

Uzgoj jelena

Foto: HRT / HRT

Mnoga mala obiteljska gospodarstva traže svoje mjesto pod suncem jer biti malen, a prepoznatljiv na tržištu, danas nije nimalo lako. Zato vam iz Ramanovaca u požeškoj dolini donosimo priču o obitelji Šljivička koja se uz ratarenje okrenula i u nas rijetkom uzgoju šumskog jelena. Na četiri hektara gatera dvadesetak je košuta, lanadi i naravno gorostas slavonskih šuma - jelen. Potražnja za tom vrstom divljači golema je i Šljivičke bi rado širile posao. No u nas ova vrsta uzgoja nije regulirana pa nemaju pravo na potporu, ni državnu, ni onu iz europskih fodnova. Spašava ih suradnja s Hrvatskim šumama i Šumarskim fakultetom za koje uzgajaju prave kapitalce.


Na četiri hektara gatera dvadesetak je košuta, lanadi i naravno gorostas slavonskih šuma - jelen. Potražnja za tom vrstom divljači golema je i Šljivičke bi rado širile posao. No u nas ova vrsta uzgoja nije regulirana pa nemaju pravo na potporu, ni državnu, ni onu iz europskih fondova. Spašava ih suradnja s Hrvatskim šumama i Šumarskim fakultetom za koje uzgajaju prave kapitalce.

- Trenutačno imam dvadesetak životinja, a uzgoj je zahtjevan, kao i svaki drugi, treba se brinuti za zdravlje životinja, moraju imati hranu – ispaše, to je najbitnije i mora se stvarno voditi briga – kaže Krešimir Šljivička.

Više od desetljeća ova se obitelj bavi uzgojem divljači - od divljih svinja, lopatara do šumskog jelena na kojega su sada isključivo orijentirani. U dva gatera od četiri hektara - trenutačno su dva jelena, mlađi i naravno stariji alfa-mužjak.

- Prodao sam dva krasna jelena, i to Šumarskom institutu, fakultetu, tražili su jelene dobre genetike i po preporuci lovaca kolega čuli za mene i kupili krasne jelene za svoj gater da bi prenijeli genetiku na svoje krdo u Lipoljanima – govori Šljivička.

Stručnjaci za lovstvo ovakav kontrolirani uzgoj itekako pozdravljaju. S razlogom.

- Poslije Domovinskog rata matični fond običnog jelena u šumama bio je malen, on je sad odličan, jako je uznapredovao i Ministarstvo kada donosi nove lovnogospodarske osnove povećava fondove i odstrel, ali to je dobro i zbog neke genetike jer ako kupuju, i lovačka društva mijenjaju krv i populacije su zdravije – objašnjava dipl. ing. šumarstva Božidar Terzić iz Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije.

Karlo, najstariji od šestero djece u obitelji, s ocem rame uz rame vodi brigu o ovoj nesvakidašnjoj farmi. Hranu za divljač proizvode sami - na vlastitim njivama u sklopu obiteljskog gospodarstva. No potpora za uzgoj divljači u nas još nema. Na žalost, ni onih iz europskih fondova.

Prodaju i drugim uzgajivačima. Pa je tako, primjerice, cijena bređe košute do 7 tisuća kuna, a teleta oko dvije i pol. Naravno, najbolju cijenu postiže jelen, i to u zreloj dobi, a za nj u uzgoju mora provesti najmanje pet godina.

- Ako još nema nekih poticaja iz Europske unije, nema poticajnih sredstava ni za lovačka društva zasad vezano uz divljač. Vjerujem da će to u skoroj budućnosti biti tako da ćemo moći lakše popunjavati matične fondove, gdje nedostaje određene vrste divljači – kaže Terzić.

A to je osobito važno za pojave bolesti u šumskoj populaciji divljači, poput američkog metilja u šumskog jelena kada fond treba obnoviti zdravom divljači iz kontroliranog uzgoja. Zasad zakon uzgajivačima poput ove ramanovačke obitelji, omogućuje prodaju i kupnju žive divljači, odstrel i prodaju lovcu koji je odstrijeli u njihovim gaterima, uz veterinarsku kontrolu i urednu dokumentaciju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!