Bolesti i štetnici pogodili voćnjake i vinograde

Poplave i tuče nisu zaobišle ni Požešku kotlinu. Tamošnji vinogradari muku muče s bujicama koje kuljaju niz vinorodne strmine. Mlado lišće i nježne, tek formirane grozdove oštetio je sitan, gust led. Prijete gljivične bolesti, a zbog silnih kiša vinogradari ne mogu ni u zaštitu. Još gore je voćarima - pogotovo uzgajivačima šljiva koji će zbog hladnog proljeća ostati bez uroda. Jak napad gljivične bolesti - monilije lakse - opustošio je rodne grane, a prijeti i šljivin savijač.  

Iskusan vinogradar i enolog Stanko Zriniščak iz Požege štetu na rodnim i nježnim lozama graševine i ne pokušava zbrajati.

- Tu je bio sitan led veličine zrna pšenice, kukuruza, gust sa kišom..udarao je na puno mjesta, na listu se vide smeđe točke i tek za desetak dana kada list bude počeo rasti, vidjet ćete da ima strašna oštećenja. List su pluća trsa, isto tako i na grozdićima - teško je reći kolika su oštećenja" sve skupa jako loše i otužno izgleda, Zriniščak objašnjava.

A takvoj, oštećenoj i ranjenoj lozi - prijete infekcije. I to one gljivične, poput plamenjače. U zaštitu bi fungicidom valjalo odmah, no zbog ovakvih voda u teškoj, blatnoj ilovači - u redove je nemoguće ući strojem.

- Problem je to što je riječ o trajnoj promijeni, sad je na tim strminama počela izbijati voda i ona se neće povući - tu vodu mi kolokvijalno nazivamo cmizdravci! Voda je probila negdje na strmini, našla svoj novi put, i tu kada naiđete s traktorom nakon svih ovih kiša stalno će tu izlaziti oda i ovdje se dugo neće moći u vinograd, opisuje Zriniščak.

Bez kvalitetne drenaže, koja je uz to i skupa - zaštita i obrada vinograda ovdje će biti gotovo nemoguća.

Stručnjaci nisu optimistični

- Loza raste, ona ima uvjete - poznate tri desetke! 10 stupnjeva Celzijusa, 10 litara kiše i 10 centimetara promjer lista - to je sve već debelo premašila, a sva sredstva od prijašnjeg tretiranja su se oprala jer je svuda palo preko sto litara kiša, rekao je Mladen Perak iz Ministarstva poljoprivrede. 

Prava katastrofa prijeti i voćnjacima, pogotovu šljiva. Čak i na najboljim položajima - poput ovih na vjetrovitih 250 metara nadmorske visine u Oljasima. Ekološki nasadi konzumnih šljiva obitelji Došen - bolestima i štetnicima opustošeni su u samo nekoliko dana..

- Ovo sad izgleda jako loše, jako ružno i ovo je prva godina da tako izgleda u voćnjaku. Kiše, vjetar, hladno vrijeme su napravili svoje i monilija se evo razmahala. Činjenica je da je voćnjak u ekološkoj proizvodnji, zaštita je minimalna i desilo se to što se desilo, opisuje Zdenko Došen. 

- Zato se u voćnjacima šljive pojavila još u cvatnji jedna inače uobičajena bolest -monilija laksa koja nije bila toliko značajna u našem kraju, no ja to nisam nikad vidio iako se dugo bavim ovim poslom da se toliko razmahala, nisam vidio takve napade u voćnjacima koji su tretirani po pravilima, rekao je Perak.

- Temperature noćne i rano jutarnje su bile više od 80 posto dana ispod nule, to nije bilo smrzavanje, ali su bile tako niske temperature, bilo je puno kiše pa je suprug jedva uspio na vrijeme oprskati zaštitu insekticidom na početku i kraju cvatnje, pojasnila je Ljubica Došen.

Već u cvatnja ovdje budila sumnju. Inače raskošna bjelina šljivina cvijeta, nije imala onu svježinu i ljepotu kojom osvaja u cvatnji. 

- Nakon nekih 4 ili pet dana vidjeli smo da je to izgubljen urod za ovu godinu, cvjetovi, ali i svaki dio grane koji bi potjerao bi bio kao da je spržen, rekla je Došen.

- Praktički nema sad drugog rješenja već izrezati te grane koje se suše, na koji način - pa 20 centimetara ispod osušenog dijela, nema drugog rješenja to je to. Inače trenutno imamo pojavu i to baš ovih dana pa treba napraviti zaštitu protiv šljivinog savijača, pojašnjava Perak.

- Cvatnja je bila jako dobra, no pogledajte list je počeo venuti, to se događa unatrag 20 dana, on je bio zelen. lijepo je krenuo i onda se posušio, pojavili su se štetnici i morat ćemo ga zaštiti da taj proces devastacija ne ide dalje - o kojim je štetnicima riječ? - lisna uš najvjerojatnije, kazao je Zdenko Došen.

Stopostotna šteta 

Na 1200 rodnih stabala - uroda neće biti, šteta - stopostotna. Danak nevremena vidi se i u drugim voćnjacima.

- Kasnije smo saznali da ih ima još, ne znam koliko, prijavili smo u općinu Velika, hoće li drugi prijaviti, ne znam, koliko znam do sad je 6 ili 7 prijava. Cijelu godinu radimo, nastavit ćemo i dalje, a lani je urod bio fantastičan po količini, kvaliteti i cijeni, kazala jeLjubica Došen.

Pa su na nešto manje od tri hektara ekološke šljive imali više od 35 tona prvorazrednog uroda. U 20 godina koliko je voćnjak u rodu - ovo je drugi put da će berba zbog bolesti i štetnika izostati. Uz pravilnu rezidbu i zaštitu - optimistični su Došenovi, šljive će se oporaviti i već dogodine bude li malo sreće - opravdati ulaganja.