Vremenske nepogode teško su pogodile vinograde i voćnjake

Vremenske nepogode teško su pogodile i Požešku kotlinu. Tamošnji vinogradari muku muče s bujicama, a lozu je oštetila i tuča. Prijete gljivične bolesti, a zbog silnih kiša vinogradari ne mogu u zaštitu. Još gore je voćarima osobito uzgajivačima šljiva koji će zbog hladnog i kišnog proljeća ostati bez uroda.

Iskusan vinogradar i enolog štetu na rodnim i nježnim lozama graševine i ne pokušava zbrajati.

- Tu je bio sitan led veličine zrna pšenice, kukuruza, gust sa kišom. Udarao je na puno mjesta, na listu se vide smeđe točke i tek za desetak dana kada list bude počeo rasti, vidjet ćete da ima strašna oštećenja, za HRT Regionalni dnevnik rekao je Stanko Zrinščak, Požega. 

A takvoj lozi prijete infekcije i to one gljivične, poput plamenjače. U zaštitu bi fungicidom valjalo odmah, no zbog ovakvih poplava u redove je nemoguće ući strojem. Stručnjaci nisu nimalo optimistični.

- Sva sredstva od prijašnjeg tretiranja su se oprala zbog silnih oborina jer je svuda palo preko sto litara kiše, objasnio je Mladen Perak, Ministarstvo poljoprivrede. 

 Katastrofa prijeti i voćnjacima

Pa prava katastrofa prijeti i voćnjacima, osobito šljivama. Čak i na najboljim položajima  poput ovih na vjetrovitih 250 metara nadmorske visine u Oljasima, nasadi konzumnih šljiva opustošeni su bolestima i štetnicima u samo nekoliko dana.

- Ovo sad izgleda jako loše, jako ružno i ovo je prva godina da tako izgleda u voćnjaku. Kiše, vjetar, hladno vrijeme su napravili svoje, rekao je Zdenko Došen, Oljasi. 

- Ja to nisam nikad vidio iako se dugo bavim ovim poslom da se toliko razmahala, nisam vidio takve napade u voćnjacima koji su tretirani po pravilima, kazao je Perak. 

- Nakon nekih 4 ili pet dana vidjeli smo da je to izgubljen urod za ovu godinu, cvjetovi, ali i svaki dio grane koji bi bio kao da je spržen, objasnila je Ljubica Došen, Oljasi. 

- Praktički nema sad drugog rješenja već izrezati te grane koje se suše 20 centimetara ispod osušenog dijela, istaknuo je Perak. 

Na ovih 1200 rodnih stabala uroda neće biti, šteta stopostotna. Danak nevremena vidi se i u drugim voćnjacima pa proizvođači voća žurno predaju zahtjeve za procjenom šteta u općine i gradove.